Hrvatska treba još dva i pol planeta

Datum objave: 15.05.2012Datum zadnje izmjene: 15.05.2012

Prema novom Izvještaju o stanju planeta Svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode - WWF, Hrvatskoj za sadašnji način života Zemlja nije dovoljna.

Pritisak na planet i biološku raznolikost, zbog stalnog porasta potrošnje prirodnih resursa i rastuće populacije, sve je veći i prijeti našoj sigurnosti, zdravlju i blagostanju, kaže se u Izvještaju o stanju planeta WWF-a, Svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode. Novo izdanje vodeće studije o stanju planeta, koje se provodi svake dvije godine, objavljeno je 15. svibnja 2012. u cijelome svijetu. Među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse je i Hrvatska, o čemu se govorilo na konferenciji za novinare u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.  

Možemo spasiti svoj dom

„Imamo samo jednu Zemlju. Čak odavde, iz svemira, mogu vidjeti ljudski otisak na prirodu - šumske požare, zagađenja zraka i erozije... Iako postoje neodrživi pritisci na planet, imamo mogućnost spasiti svoj dom, i to ne samo za našu nego i za dobrobit svih budućih generacija“, poručio je nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice, koji je i službeno predstavio Izvještaj, omogućivši jedinstven uvid u stanju planeta sa svoje trenutačne svemirske misije koju provodi Europska svemirska agencija.

Izvještaj o stanju planeta koristi globalni indeks živućeg planeta za mjerenje promjena u zdravlju ekosustava našeg planeta praćenjem 9000 populacija više od 2600 vrsta. Globalni živući indeks pada već 40 godina, a najjače su pogođena tropska područja, gdje je biokapacitet pao čak 60 posto. Baš kako se globalni živući indeks smanjuje, tako se druga važna vrijednost - ljudski ekološki otisak, povećava. Ljudi od planeta traže sve više, a njegove su mogućnosti sve manje.

„Živimo i ponašamo se kao da imamo dodatni planet na raspolaganju. Koristimo 50 posto više resursa nego što planet može proizvesti. Ne promijenimo li taj trend, do 2030. godine ni dva planeta nam neće biti dovoljna da zadovoljimo sve ljudske potrebe. Kako bismo vratili zdravlje planetu, moramo riješiti uzrok problema: porast broja stanovništva i prekomjernu potrošnju“, rekla je Irma Popović Dujmović iz hrvatskog ureda WWF-ova Mediteranskog programa na konferenciji za novinare. „Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Takvim načinom života, trebali bismo gotovo dva i pol planeta da bismo zadovoljili svoje životne navike.“

Kako smanjiti ekološki otisak?

Dokazano je, naime, da Zemlja svakom stanovniku omogućuje da troši 1,78 hektara. Kada se ekološki otisak, koji u Hrvatskoj iznosi 4,19, podijeli sa 1,78, dolazimo do podatka da Hrvatska troši 2,36 planeta. U usporedbi s Hrvatskom, BiH i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako je on i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje 1,54, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,93 planeta.

Ministrica zaštite okoliša i prirode, dr. sc. Mirela Holy, navela je načine kako Hrvatska može smanjiti svoj ekološki otisak. Savjetovala je građanima da u svakodnevnom životu koriste javni gradski prijevoz i ekološki prihvatljiva prometala, da štede vodu i energiju u kućanstvu te odgovorno postupaju s otpadom.

U Izvještaju se ističe i utjecaj urbanizacije: do 2050. godine, dva od tri čovjeka će živjeti u gradu i bit će potrebno reorganizirati i optimizirati korištenje prirodnih resursa. WWF-ova analiza upućuje na to da rješenja leže u aktivnostima poput smanjenja količine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i korištenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunčeve svjetlosti.

Kad je riječ o razlici među bogatima i siromašnima, zemlje s visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći ekološki otisak od srednje razvijenih zemalja te čak do pet puta veći od siromašnih zemlja. Top 10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, SAD, Belgija, Australija, Kanada, Nizozemska i Irska.

Prema globalnom indeksu živućeg planeta, najveći pad biološke raznolikosti od 1970. do danas zabilježen je upravo u zemljama s nižim dohotkom. Smanjenje biokapaciteta zahtijevat će od pojedinih zemalja da uvoze još više prirodnih resursa iz drugih zemalja, na potencijalnu štetu zemlje koja se eksploatira.

Za pravedan pristup hrani, vodi i energiji

Izvještaj navodi niz rješenja potrebnih da bi se preokrenuli ovi negativni trendovi i smanjio ekološki otisak, kako bi on bio u skladu sa Zemljinim mogućnostima. Izvještaj predlaže 16 prioritetnih akcija, među kojima su i poboljšani obrasci potrošnje, dajući ekonomsku vrijednost prirodnim bogatstvima i stvaranjem pravnog i političkog okvira koji osigurava pravedni pristup hrani, vodi i energiji.

Izvještaj o živućem planetu objavljen je samo pet tjedana prije UN-ove konferencije o održivom razvoju (Rio+20) u Rio de Janeiru. Dvadeset godina nakon prvog summita o Zemlji, Rio+20 ključna je prilika svjetskim liderima da potvrde i pokažu predanost stvaranju održive budućnosti.

„Izazovi istaknuti u Izvještaju veoma su jasni“, rekla je Irma Popović Dujmović. „Rio+20 može se i mora iskoristiti za postavljanje nove paradigme razvoja koji će voditi održivom razvoju. To je jedinstvena prilika vladama, koalicijama i gradovima da se ujedine i odigraju ključnu ulogu u održavanju planeta i za buduće generacije.“

Foto: FreeDigitalPhotos

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Tagovi

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me