Ekološka vožnja godi i džepu i planetu

Ne bi li bilo logično da se svi ponašamo malo pažljivije i za volanom, pazeći na potrošnju? Najviše se može uštedjeti u gradskoj vožnji, ako se ne damo  isprovocirati.

Štedljiva, pažljiva ekološka vožnja nije puzanje po cesti i ometanje prometa. To nije samo izbor zelenih fanatika, škrtih i ljudi koji ne vole ili ne znaju voziti. Suprotno - to je izbor razumnih i dobro informiranih vozačica i vozača. Ekološka vožnja, istina, traži koncentraciju i proaktivnost, no prednosti su brojne: od ugodnijeg i opuštenijeg putovanja s manje stresa, do uštede goriva.

Dok su vozila na električni pogon još uvijek dosta skupa, to je naš doprinos i vlastitom proračunu i planetu. Pazeći kako se ponašamo na cesti, gorivo koristimo na najbolji način, štedimo i manje zagađujemo okoliš.

Uvijek će nas dočekati neki semaforu

Najviše se može uštedjeti u gradskoj vožnji, pod uvjetom da pratimo promet, vozimo ravnomjerno i ne damo se isprovocirati. Uostalom, svi ćemo se vjerojatno susresti na sljedećem semaforu. Prema jednom od brojnih istraživanja provedenom u Europskoj uniji, prosječna brzina kretanja središtima europskih metropola je 21,71 km/h. U Zagrebu je malo viša, ali ne toliko da bi se isplatilo jurcati i voziti nedopuštenih 80 km/h jer će nas uvijek dočekati neki semafor ili kolona.

Osvrnemo li se na automobile po gradskim prometnicama, najčešće u njima vidimo samo vozače. Kad bi u automobilu bila još jedna osoba, udvostručila bi se energetska učinkovitost, neovisno o tehnici vožnje. Kad se poboljša i tehnika, uštede su znatne - prema jednom nizozemskom istraživanju, u godini dana može se uštedjeti od 15 do 25 posto goriva, a onda i novca.

I buka je zagađivač  

Iako to često zaboravljamo, buka je jedan od većih uzroka zagađenja u Europi, posebno kad je riječ o cestovnom i zračnom prometu. Europske studije pokazuju da je samo u zemljama EU buci iznad 55 dB - koju uzrokuje promet - izloženo više od 120 milijuna ljudi. Normalna razina buke smatra se ona do 50 dB, a buka iznad 60 dB može imati opasne posljedice za psihičko i psihološko zdravlje.

Što auti imaju s tim? Pa, količina buke koju stvara jedan automobil vozeći s 4000 okretaja u minuti jednaka je buci koju stvara čak 32 automobila koja voze s 2000 okretaja u minuti! Taj broj okretaja, 2000, upravo je onaj režim rada motora koji instruktori ekovožnje preporučuju za dizeleske motore. Kad je riječ o benzincima, čarobna je brojka 3000 okretaja u minuti. Evo što još savjetuju.   

Krenuti na vrijeme: putovanje, makar i do posla, treba isplanirati i krenuti na vrijeme. Inače vožnja neće biti opuštena, a ni štedljiva.

Pravilo prve brzine: u prvoj se vozi maksimalno jednu dužinu vozila.

Bez naglih poteza: lagano ubrzavanje, kretanje bez gasa (moderne tehnologije i to omogućuju), konstantna brzina, kočenje motorom… sve će to smanjiti potrošnju.  

Gašenje motora: kad procijenimo da ćemo dulje čekati na semaforu ili zapnemo u koloni, najbolje je ugasiti motor.

Servis i provjera guma: ako je tlak samo 0,2 bara ispod propisanog, trošit ćemo 1% više goriva i skratiti vijek trajanja guma za 10%. Auto treba redovito servisirati, a ne samo kad stane.

Prtljažnik nije spremište: što je vozilo teže, motor više troši. Prevozeći ono što nam se ne da pospremiti sami sebi izbijamo novac iz džepa. S vozila treba maknuti nosače i kutije jer smanjuju aerodinamičnost, a povećavaju potrošnju.  

Ni hladnjak niti sauna: hlađenje i grijanje, ne samo vozila, pitanje je zdravog razuma. Osim što prevelike razlike nisu dobre za zdravlje, nisu ni za novčanik.

Foto: scottchan