Nagradimo se volontiranjem

Datum objave: 18.01.2012Datum zadnje izmjene: 13.02.2012

Mnogim je ljudima potrebna pomoć. Dobrovoljni rad jedan je od načina na koji im tu pomoć možemo pružiti, mijenjajući i njihov i svoj život.

Više slobodnog vremena jedan je od preduvjeta da bismo se dobrovoljno uključili u rad neke udruge ili organizacije, no ponekad je dovoljno i malo više suosjećanja da bismo nekome pomogli.  Pridonoseći zajednici i pomažući pojedincima, volontiranjem se razvijaju i osobine na kojima počivaju razvijena društva: osviještenost, tolerancija, solidarnost, zajedništvo, samopoštovanje.

Tko želi napraviti nešto za druge, može početi naoko malim stvarima: poklanjanjem odjeće i igračaka, priključivanjem akcijama za čišći grad ili kvart, pomaganjem starijim susjedima u obavljanju svakodnevnih poslova. Pomažući drugima, pomoći ćemo istodobno i sebi. Dokazano je, naime, da volonterski rad – posebno kad uključuje osobne kontakte s drugim osobama – povoljno utječe na naše raspoloženje, a onda i mentalno i fizičko zdravlje.  

Što nas motivira da pomažemo drugima?

Zakon definira volontiranje kao dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, bez uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi. Ipak, volontiranje se može izraziti i brojčanim parametrima, njegova se ekonomska vrijednosti izražena u novcu može uračunati i u bruto društveni proizvod države čime se dodatno naglašava doprinos dobrovoljaca društvenoj zajednici.

Prema podacima Udruge Krila - terapijsko jahanje, smještene na Gornjem Bukovcu u Zagrebu, volonteri godišnje daruju udruzi više od 8000 sati svog slobodnog vremena, čime daju neprocjenjiv doprinos održavanju terapijskog programa. Bez volontera, kako ističu u toj udruzi, njihov rad bi bio gotovo nemoguć.  

Dodir s realnošću

„Volontiranje ne uključuje samo humanitarni rad: aktivno zagovaranje unapređenja bilo čega u našem okruženju također je iznimno bitan način djelovanja“, kaže psihologinja Jasna Belamarić te dodaje: „Doprinos pozitivnim promjenama i poboljšanju uvjeta u društvu jača naš osjećaj da možemo aktivno utjecati na stvaranje svijeta kakav želimo i cijepi nas od osjećaja bespomoćnosti, ogorčenosti i jadikovanja, toliko čestog u našem mentalitetu. Pogotovo je mlade ljude korisno poticati da volontiraju - dobro je da dobiju dodir s realnošću i širom perspektivom od problema koji ih uobičajeno muče te da osvijeste kako uvijek nešto mogu napraviti, pa i u vezi s nepravdom. Tako potičemo razvoj suosjećajnih i poduzetnih građana.“  

Briga za druge ljude, humanitarni i socijalni rad, zaštita okoliša, kulturni rad, zagovaranje… sve su to načini na koje možemo pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Što nas motivira da pomažemo drugima?

Najvažniji je rezultat

Prema socijalnim psiholozima, motivi zbog kojih ljudi volontiraju mogu biti društveni i osobni. Tako netko volontira da bi pomogao drugima, nekima je to način da bolje razumiju i sebe i druge, gradeći samopoštovanje. Motiv može biti i stjecanje novih vještina i poznanstava da bi se napredovalo u karijeri, ali i bijeg od osobnih problema. Neovisno o motivu, složit će se i znanstvenici, najvažniji je ipak rezultat volontiranja, a to je pomaganje drugima.

U Hrvatskoj je volontiranje još u začecima. Nakon snažnog zamaha devedesetih, ratnih godina, osnovani su i regionalni volonterski centri koji imaju baze podataka o volonterima i organizatorima volontiranja - Volonterski centar Zagreb, Udruga MI - Split, Udruga Smart -  Rijeka i Volonterski centar Osijek. Za početak, to su najbolje adrese na kojima se može doznati kome je sve pomoć potrebna.

Zašto je još dobro volontirati?

Pomažući drugima, istodobno gradimo pozitivan stav o sebi, što nam omogućuje da budemo otporniji na stres.

Povezanost s drugima, novi krug poznanika i prijatelja obogatit će nam život i dodati mu novu dimenziju.

Osjećaj svrhovitosti, osjećaj da radimo nešto važno i da smo važni povećat će naše samopouzdanje.

Provođenje vremena s ljudima koji su bolesni, nemoćni ili ih je snašla neka nevolja pomoći će nam da se podsjetimo što je zaista važno u životu.

Radeći s drugima i za druge, skrenut ćemo misli sa svakodnevice, posla, obveza, a onda i stresa.

 

I poslodavci vole aktivan stav


Prilikom odabira za radna mjesta, volontersko iskustvo kandidatkinje/kandidata smatram prednošću. Osoba koja je samoinicijativno stjecala nove vještine i radna iskustva, surađujući pritom s drugima - a mogla je za to vrijeme gledati TV ili sjediti po kavama -  pokazuje aktivan stav koji poslodavci vole, zaključuje psihologinja Jasna Belamarić.

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me