Kako pomoći i sebi i šefu

Datum objave: 24.02.2012Datum zadnje izmjene: 10.05.2012

Da bismo lakše i bolje radili, trebamo svladati vještine upravljanja odnosa sa šefom. Za to trebamo analizirati šefa, što će nam pomoći da bolje razumijemo njegove poteze.

Aanaliza šefa ozbiljan je pothvat, ali i naš je posao ozbiljna stvar pa analizu ne treba doživljavati kao gubitak vremena, a odnose na poslu kao datost koja se ne može promijeniti.

Korisnije nego izrada voodoo lutaka

Za analizu treba popisati ciljeve nadređene osobe i načine na koji ih ostvaruje, pritiske i probleme s kojima se nosi, snage, slabosti, eventualne teme koje ne percipira, a trebala bi, način rada koji preferira. Zvuči zamršeno, ali traje kraće i korisnija je nego izrada voodoo lutaka. Evo kako bi analiza mogla izgledati na nekom zamišljenom poslu.

Cilj i načini ostvarenja: nadređeni želi na tržište uvesti nekoliko novih proizvoda pa istodobno radi s klijentima i nižim menadžmentom/zaposlenicima.

Pritisci i problemi: vlasnik ga pritišće da proces mora ubrzati, a nas se šef bori s vremenom i premalo zaposlenika.

Snage: dobro se snalazi u toj napetoj situaciji balansirajući između ostalih članova uprave i vlasnika te zaposlenika, rijetko gubi živce, socijalno je osjetljiv.

Slabosti: ne upravlja najbolje svojim vremenom, ponekad je zaboravan. Način rada koji preferira: sam, bez previše konzultacija i komunikacije s ostalima.

Ne percipira, a trebao bi da zaposlenici nemaju dovoljno informacija o novim proizvodima, a onda ni o namjerama tvrtke.   

Sad smo mi na redu

Kad tako analiziramo šefa, isto trebamo napraviti i za sebe.

Cilj i načini ostvarenja: rad na novom proizvodu s ostalim zaposlenicima.

Pritisci i problemi: nadređena osoba misli da radimo presporo i da nećemo ispuniti rokove, rad na nekoliko projekata istodobno.

Snage: dobre komunikacijske vještine, organiziranost.

Slabosti: česta potreba za povratnom informacijom, nesigurnost ako nema tih informacija.

Način rada koji preferiramo: timski.

Ne percipiramo, a trebali bismo:da naš šef istodobno gura nekoliko projekata i ne može nam stalno biti na dispoziciji.

Doba reformatora je prošlo

Nakon analize, trebali bismo bolje razumjeti i nadređenoga i sebe. Na neke se zaključke koje smo dobili analizom može utjecati, da bi se naš i način  rada nadređenih približili i uskladili, a radi ispunjenja cilja. Nešto se može i mijenjati, ali ponajprije - kod sebe. To je druga zamka koju treba izbjeći: ne trebamo glumiti reformatora i mijenjati šefa, kako se god to primamljivim činilo. Navike, stavove, način razmišljanja i djelovanja nije lako mijenjati ni kad smo mi sami u pitanju, a kamoli šefovi.

Da se ne bi nepotrebno gubilo vrijeme na ispravljanje nemogućeg ili onoga što smo detektirali kao slabost, bolje je usmjeriti se na razumijevanje onoga što pokreće i motivira nadređene, na njihove jake strane. Tako će se izgrađivati odnos uzajamnog uvažavanja, nužan da bi posao funkcionirao. Tim se odnosom može upravljati, a nadređeni su njegov sastavni dio.

Činjenice, a ne alibi za šefa

Pritom ne treba smetnuti s uma da su i nadređeni nekad ljutiti, da možda imaju privatnih problema, da ih nešto frustrira, da i oni imaju nekoga iznad sebe, da stres ne zaobilazi nikoga. Nije riječ o alibiju za šefove nego o činjenicama. Činjenica je i da su šefovi bolje plaćeni, jer je njihova autonomnost, a time i odgovornost veća, no to ne mijenja činjenicu da s njima moramo surađivati. Što je lakše ako se uvažavamo i pokušavamo razumjeti nego ako se gledamo kao neprijatelji.       

Mislimo li da nam šef ne daje dovoljno informacija, da ga nema kad nam je zbog posla potreban, da zbog toga ne možemo ispuniti ono što se od nas zahtijeva, trebamo se izboriti za dodatno vrijeme – dnevno, tjedno, prema potrebi. To je upravljanje vremenom, radnim procesom, a ne pokušaj da se mijenja tuđa osobnost. 

Snaga pozitivne psihologije   

Tvrtke čija se poslovna kultura temelji na isticanju i jačanju snaga zaposlenika uspješnije su od onih u kojima se ističu negativnosti. Zapravo, iz ovih drugih zaposlenici bježe, ako imaju kamo, a iz prvih odlaze na dodatna školovanja kako bi usavršili ono u čemu su već dobri. Primjenjujući takav, pozitivan pristup i prema odnosu sa šefom dalje ćemo dospjeti i izgraditi s njim bolji odnos nego da ga opstruiramo.

Nakon procjene da je naš šef socijalno osjetljiv i da rijetko gubi živce, sigurno se može utjecati na njega da počne više komunicirati i dijeliti informacije važne za posao. Jasna pitanja, relevantna za posao, najava kraćeg sastanka ili stalni termin za konzultacije moglo bi slabost usmjeriti prema snazi. Ako nešto zaboravi, možemo ga i trebamo podsjetiti. Pa nije grijeh zaboraviti!

Čitač ili slušač

Procijenimo je li naš šef bolji čitač ili slušač. Ako je čitač, pošaljimo mu mailom, na preglednom obrascu, točke o kojima želimo razgovarati. Ne treba pisati nadugo i naširoko jer je naš mail samo jedan u nizu - budimo jezgroviti.

Ako je pobornik „stare škole“ kojem se ne da petljati po mailovima, pribilježimo o čemu trebamo razgovarati i obavijestimo ga usmeno. Bitno je dobiti odgovore na ono što nas muči.

Foto: renjith krishnan i sheelamohan

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me