Kako sa stresom – strategija za obitelj

Datum objave: 08.04.2014Datum zadnje izmjene: 08.04.2014

Možda ste se već susreli s izrazom zaraziti se stresom. On se odnosi na doživljaj stresa na fizičkoj i psihičkoj razini koji smo preuzeli od nama bliskih ljudi, kolega na poslu, obitelji. Budući da stres je „zarazan“, donosimo strategiju koja može naučiti cijelu obitelj kako se zaštititi i brinuti o sebi.

Često nam je sam životni ritam , bez nekih velikih problema, dovoljan da smo u konstantnom doticaju sa stresom. Za početak, roditeljstvo samo po sebi može biti vrlo stresno, a onda je tu i briga oko kućanstva, vrta, posao koji nosi svoje, odnos s partnerom, ostatkom obitelji i odnos sa samim sobom kojim često nismo zadovoljni. Krenuvši od rada na sebi, možemo pomoći cijeloj obitelji da je manje izložena stresu.

Briga o sebi

Stres mijenja ritam funkcioniranja osobe. Kad se radi o bliskoj osobi s kojom imamo tendenciju funkcioniranja u istom ritmu, stres postaje „zarazan“ jer mijenja taj ritam i unosi nesklad u odnos. Osobe pod stresom počinju glasnije pričati, brže se kretati. Mi na te promjene reagiramo povećanjem našeg stresa i dolazi do potencijalnog problema. Svaka osoba ima svoj osobni ritam te se međusobno u odnosu usklađujemo. Prvi je korak prilagoditi svoj ritam s bliskim osobama. Ako je njihov ritam spor, apatičan, možemo ga ubrzati živom glazbom, dinamičnom šetnjom i slično. Ako se osoba nalazi na rubu zbog prebrzog ritma, usporiti ga možemo sporom glazbom, vježbama disanja, opuštanja. Drugi korak je pokušati ugoditi sebi kad smo izloženi tuđem stresu. To možemo na vrlo jednostavan način kroz osjet okusa i temperature. Popijte limunadu ili nešto slično ako volite hladna pića, oštrih okusa. Ona će vam pomoći da se lakše nosite sa stresnom situacijom. Topli napitak pomoći će vam stabilizirati emocije i pružit će vam neku vrstu utjehe. Ne nude bolničari bez razloga piće osobama koje su doživjele nesreću ili šok.

Briga o djeci

Nemamo naviku priznati sebi i drugima da smo pod stresom, no samo osvještavanje te činjenice pomaže da se stres ne poveća i ne preuzme kontrolu. Bilo koji oblik truda da se osjećamo bolje, ist kao i vježbanje oslobađa endorfine i zaista se osjećamo bolje. Briga oko stresa pojačava se kad su u pitanju naša djeca i želja da njih naučimo kako se nositi sa stresnim situacijama. Prvi korak je pokazati im na svom primjeru kako se mi nosimo sa stresom te im reći kad smo u stanju stresa. Drugi korak je osvještavanje da su naša djeca to više pod stresom oko ispita, škole, nekih drugih postignuća, što smo mi više pod stresom oko istih stvari. Što se više brinemo o rezultatima naše djece, to će više rasti njihova anksioznost i stres. Treći korak je organiziranje života obitelji da primjerice obroci budu u isto vrijeme, odlazak na spavanje također. A kao najvažniji, četvrti korak, pokazuje se ideja da obitelj ima zajedničke aktivnosti kako bi uspostavili zajednički ritam i tako unijeli sklad u odnose. To mogu biti zajedničke šetnje, druženja uz društvene igre, vježbanje, vožnja biciklom i slično. A ako dođe do ljutnje i bijesa, potrebno je svakako uzeti odmak prvo, a tek kad se smirimo pokušati razriješiti sukob. Nemoguće je svađati se s nekime koga nema, a kad ostane bez goriva, prije ili kasnije svaka svađa izgubi snagu. I na kraju, ne zaboravite disati, pratiti udah i izdah i na taj način umiriti svoje tijelo koje je mjesto na kojemu stres nastaje.

 

Pokušajte s obitelji:



- Prilagoditi ritam s  drugim ukućanima (usporite disanjem i opuštanjem uz sporu glazbu, a ubrzajte dinamičnim šetnjama, vježbama, glazbom).

- Pružite si ugodu i umirenje ili bistriji um toplim, odnosno hladnim pićem.

- Pokažite svoj stres drugim ukućanima i kako se s njime nosite.

- Kontrolirajte svoju brigu oko djece i njihovih postignuća jer je njihov stres veći ako je vaš stres veći.

- Organizirajte svakodnevnu rutinu (obroci u isto vrijeme, dovoljno sna).

- Njegujte zajedničke obiteljske aktivnosti kako biste uspostavili zajednički ritam.

- Ako dođe do sukoba, prvo uzmite pauzu, a tek onda razgovarajte.

- Ne zaboravite disati kako biste uspostavili kontrolu nad svojim fiziološkim reakcijama u stanju stresa.

 

Foto: Zenskikutak.hr

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me