Dojena djeca su inteligentnija

Datum objave: 02.08.2013Datum zadnje izmjene: 02.08.2013

Danas govorimo o mnogim prednostima dojenja u odnosu na hranjenje dojenčadi nadomjesnim mliječnim formulama. Jedna od njih je nalaz do kojeg se došlo opsežnim i kompleksnim istraživanjem o povezanosti dojenja i inteligencije dojene djece.

Dojena djeca pokazuju porast od prosječno 4 boda na testovima inteligencije u odnosu na nedojenu djecu. Istraživanja povezanosti dojenja i inteligencije nisu jednostavna jer na inteligenciju utječe i naslijeđe, ali i okolina u kojoj dijete odrasta i razvija se. Ovo istraživanje vrlo je značajno jer je upravo obuhvatilo mnogo drugih faktora koji bi mogli prikazati lažnu povezanost dojenja i inteligencije i statističkim metodama ih je isključilo iz analize te povezanosti.

Isključivo dojena djeca do 6 mjeseci najviše profitiraju

U istraživanju je sudjelovalo 1 312 djece i njihovih majki koja su rođena u Bostonskoj bolnici u periodu od 1999. do 2010. godine. Prikupljeni su rezultati koliko dugo su djeca dojena te su primijenjeni testovi inteligencije u dobi od 3 i 7 godina starosti djece. Pri obradi dobivenih rezultata u obzir se uzimala inteligencija majke, socijalni status, obrazovanje, ali i okolina u kojoj dijete odrasta poput broja knjiga u kućanstvu za dijete i slično. Djeca koja su još uvijek dojena u dobi od 1 godine, s 3 godine starosti su bolje razumjela što im se govori (imala su bolje rezultate na testu jezične receptivnosti) od djece koja su jela nadomjesnu mliječnu formulu. U dobi od 7 godina dojena djeca su postizala bolje rezultate na verbalnim i neverbalnim testovima inteligencije. Pokazalo se da djeca koja su dojena godinu dana postižu bolje rezultate na testovima inteligencije od ostale djece za 4 boda (prosječni koeficijent inteligencije je 100). To se pokazalo za djecu koja dobivaju i majčino mlijeko u svojoj prehrani, no razlika u postignutim rezultatima još je veća ako su djeca bila isključivo dojena prvih 6 mjeseci svog života.

Kako dojenje utječe na razvoj inteligencije?

Još uvijek nije u potpunosti jasno na koji način dojenje utječe na razvoj inteligencije. Neki nalazi govore da se ne radi nužno o samom kemijskom sastavu majčina mlijeka koji povoljno djeluje na razvoj inteligencije, već o vezi i odnosu koji se stvara između majke i djeteta za vrijeme dojenja. Za vrijeme dojenja razvija se emocionalna bliskost i privrženost koja je jedan od osnovnih preduvjeta za zdrav psihofizički razvoj djece. Također, postoji mogućnost da su masne kiseline DHA i ARA koje pronalazimo u majčinom mlijeku zaslužne za razvoj mozga djeteta. Stručnjaci govore da u majčinom mlijeku postoje nutrienti koji se ne mogu pronaći nigdje drugdje te i to sigurno ima utjecaja. Svaki podoj i prehrana svake majke je drugačija te se iz tih razloga teže otkrivaju uzroci svih blagodati dojenja.

Dojenje i više od godinu dana prvog djeteta pa onda i drugog i ostale djece ako ih imamo vrlo je naporno. No, iskustva majki koje su ustrajale i dojile tako svoju djecu nam govore o vrijednosti te ustrajnosti i požrtvovnosti za dobrobit djece. Odluka o dojenju je naravno intimna odluka svake majke i oca djeteta te neke majke niti ne mogu dojiti iz raznih razloga. Postoji mnogo faktora koji utječu na razvoj djece te je ključno, čak i ako ne dojimo, reagirati na potrebe djece nježno i s razumijevanjem, pričati im, nositi ih, graditi odnos pun poštovanja s njima, čitati im i na taj način poticati njihov razvoj.   

 

Izvor: Journal of the American Medical Association Pediatrics

Foto: Mamaibeba.org

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me