Što možemo danas, učinimo danas

Datum objave: 02.03.2012Datum zadnje izmjene: 02.03.2012

Što ljude nagoni da neke zadatke odgađaju do zadnjeg trenutka ili prebacuju s dana na dan dok ih ne zaborave? Može li to postati ozbiljan problem?  

„Učit ću matematiku sutra“, „liječniku mogu i sutra“, „neće propasti svijet ako na mail odgovorim sutra“... samo su neki primjeri kojima opravdavamo vlastite postupke, zapravo nedjelovanje, odgađajući akciju koja nam nije na popisu omiljenih.  

Ponašanje poznato kao prokrastinacija obrazac je po kojem se svi povremeno ponašamo i sve dok to nije pravilo nego samo iznimka, nema razloga za zabrinutost. No, kad se početak neke aktivnosti stalno odgađa, a ponekad se ne završava ni započeta ili se pak često  odgađa donošenje odluka, riječ je o prokrastinaciji.

Odgađanje kao stil života

Dio ljudi odgađa samo neke aktivnosti, primjerice adolescenti dobro uče i ispunjavaju sve obveze, ali im je soba u kaosu. Dio se pak tako ponaša u svakoj situaciji – odgoda postaje njihov stil života i imaju problema s poštivanjem rokova i ispunjavanjem obveza. Postane li to uobičajeni scenarij, možemo govoriti o prokrastinatorima koji za prekosutra odgađaju ono što su trebali napraviti prekjučer. Ipak, treba napomenuti da u nekim slučajevima u podlozi mogu biti dublji emocionalni problemi, a ne samo nevoljkost da se nešto napravi odmah.

Spol i inteligencija, pokazala su istraživanja, ne utječu na tendenciju odgađanja, ali čini se da dob utječe. Prokrastinacija se javlja u srednjim ili kasnim dvadesetim godinama, u padu je idućih četrdesetak godina, a opet u porastu šezdesetih godina života.

Studije su pokazale da osobe sklone odgađanju nerijetko odrastaju uz autoritarnog oca, kad je takav način ponašanja izraz bunta. 

Loša organizacija vremena

Drugi razlozi za odgađanje mogu biti slaba organizacija vremena, nemogućnost određivanja prioriteta ili zatrpanost poslom. Nekad je riječ o problemima s koncentracijom, izbjegavanju aktivnosti koje ne volimo ili su nam teške.

Ljudi koji imaju opisane probleme mogu biti pod stresom, imati osjećaj krivnje, mogu sumnjati u vlastite potencijale, imati nisku razinu samopoštovanja. U takvim se situacijama mogu očekivati i poteškoće u obiteljskim, prijateljskim ili poslovnim odnosima koje posljedično dodatno opterećuju postizanje željenih ciljeva.

Autorica: mr. Zrinka Zarevski, klinički psiholog

Imate li dodatnih pitanja, pišite nam na ovu adresu

Foto: khuruzero

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me