Glazba za vaše uši

Datum objave: 17.07.2014Datum zadnje izmjene: 17.07.2014

Glazbom smo stalno okruženi. Dopire do nas iz raznih reklama, kafića, javnog prijevoza, s ulice, a često ju i sami uključimo neovisno što radimo i gdje se nalazimo. Glazba ima vrlo važno mjesto u našim životima i nosi mnogostruke dobrobiti za naše dobro stanje.

Glazba služi kao nagrada

Slušanje glazbe utječe na mnoge različite procese u našem mozgu, a vrlo snažan utjecaj ima na centar za nagrađivanje. Zbog toga nam slušanje omiljene glazbe može ježiti kožu na vratu. Preferencija prema harmoničnim tonovima u glazbi prisutna je kod većine ljudi, dok neke druge preferencije varijaraju od osobe do osobe te ovisno i o raspoloženju u kojem se nalazimo. Istraživanja pokazuju da nam glazba pomaže u nošenju s vlastitim emocijama, podiže nam raspoloženje te nam olakšava kontakt s drugim ljudima. Još uvijek nije do kraja razjašnjeno zašto i na koji način glazba ima tako povoljan utjecaj, no sigurno je da pojačava naš osjećaj dobrog stanja.

Pojačajte emocije glazbom

Glazba osim što izaziva u nama određene emocije, može pojačati naše postojeće raspoloženje i emocije koje osjećamo. Zato često slušamo glazbu koja je u skaldu s trenutnim stanjem u kojem se nalazimo. Potrebno je uložiti zančajno više mentalnog napora da bismo slušali neku veselu pjesmu kad se osjećamo tužno, nego da slušamo tužnu pjesmu. Slušanje tužne glazbe kad smo tužni pruža nam neku vrstu emocionalnog olakšanja i služi nam kao ispušni ventil. Ponekad je potrebno dosegnuti „dno emocije“ koja nam je neugodna kako bismo se mogli uspeti i osjećati se bolje. Čak i kad smo dobre volje, možemo imati želju za tužnom glazbom. Kad smo tužni, naš mozak oslobađa spoj prolaktin koji nam služi kao „mentalni zagrljaj“. Slušanje tužne glazbe u nama budi određene reakcije koje onda pružaju neku vrstu utjehe, „mentalni zagrljaj“, a za time možemo imati potrebu i kad smo dobre volje. Također, glazba može biti put u duboke i skrivene emocije. Kad slušamo glazbu koja je u skladu s našim emocijama , dobivamo informaciju da je u redu to kako se osjećamo, da su se i drugi ljudi tako osjećali i da nismo sami u tome.

Sami i u društvu

Često nas glazba vraća u neka prošla iskustva te su često pjesme koje nam puno znače iz doba naše adolescencije ili s nama važnih životnih događaja poput vjenčanja i slično. Glazba se lako veže uz neka sjećanja jer sama po sebi nema neko specifično značenje, već mi u njoj vidimo ono što želimo vidjeti. Glazbu iz naših adolescentnih godina posebice pamtimo jer se radi o razdoblju kad otkrivamo tko jesmo, formiramo svoj identitet i otvoreni smo prema novim iskustvima. Što se tiče glazbe i društva, ona povezuje ljude različitih generacija i može služiti kao podloga za pronalazak zajendičkojg jezika djece i roditelja, baka, djedova. Može služiti kao instant tema za razgovor kod upoznavanja novih osoba, a na nekom koncertu ili festivalu znamo što sigurno imamo zajedničko s ljudima kojima smo okruženi – sviđa nam se ista glazba.  

Povećanje učinkovistosti i opuštanje

Slušanje naše omiljene glazbe može povećati našu učinkovistot u nekoj fizičkoj aktivnosti do 15 %. Također, pomaže nam u koncentraciji i čini nas produktivnijima ovisno o tome kakvi smo kao osobe i u kojoj situaciji se nalazimo. Za optimalno izvršavanjue zadatka potrebna nam je određena doza pobuđenosti organizma. Ako je ta razina pobuđenosti prevelika, pada učinkovitost. Tako ako radimo nešto dosadno ili u tišini, glazba može potaknuti našu izvedbu. No, ako smo u buci ili radimo neki zahtjevan posao, glazba nas može ometati. Utjecaj ima i naša osobnost. Tako, ekstroverti imaju potrebu za konstantnim uzbuđenjima te njihov mozak treba puno podražaja da radi optimalno. Introvertima ta razina stimulacije može biti neugodna te oni vole raditi u tišini. Glazba ima opuštajući i smirujući efekt te se koristi u nekim bolnicama za smirenje pacjenata pred operacije. Pjesma Weightless, Marconi Union proglašena je pjesmom za najveće opuštanje te je preporuka da ju se ne sluša u automoblma dok se vozi.

Glazba može služiti za samopomoć i terapiju jer preispitujući svoje potrebe možemo odrediti koja nam je glazba potrebna kako bismo proradili određeno raspoloženje i teškoću koja nas muči.

 

Foto: Index.hr

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me