Svijet doživljavamo iznutra prema van

Ako vam se povremeno čini da se svijet okrenuo protiv vas i osjećate se loše, pomoći može ideja da ne utječu isključivo vanjske okolnosti na našu percepciju i doživljaj svijeta i ljudi koji nas okružuju.

Recite da životu, improvizirajte!

Osobe koje svoj život doživljavaju dosadnim i jednoličnim, misle da jednostavno nemaju sreće. No, svatko u životu sam odabire kakvi će događaji obogatiti njegov život govoreći da ili ne na ono što se pred njim nađe.

Prvo posao, onda užitak?

Mnogi od nas imaju razmišljanje da se užitak treba zavrijediti, bilo da smo to naučili od drugih ili je to naš stav. No, istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju sklonost ka uživanju u životu imaju veće samopouzdanje, ljubazniji su, ekstravertiraniji i  manje neurotični.

Kreativnost – nužan korak do sreće

Teško bismo mogli reći da je kreativnost siguran put do sreće u životu jer možemo nabrojati mnoge nesretne umjetnike. No, kreativnost u životu predstavlja jedan od nužnih koraka kako bismo bili zadovoljni i ispunjeni iznutra.

Čuvanje tajni – nemoguća misija?

Postoje ljudi koji bez problema čuvaju svoje i tuđe tajne te im se drugi obraćaju s velikim povjerenjem. No, nekima od nas je čuvanje tajni poput nemoguće misije. Kad znamo nešto što drugima ne smijemo reći, to nam se stalno mota po mislima i čini nas vrlo anksioznima. A kad smo anksiozni, teško je koncentrirati se i ne odati svojim gestama i mimikom da imamo neku tajnu.

Izgubljeni u prostoru?

Zaboravljate li povremeno gdje ste parkirali auto ili ne znate kako se vratiti, a istim ste putem došli? Dižete li lijevu ruku kad vas pitaju za desnu? Uobičajeno mišljenje da se to češće događa ženama jer muškarci imaju bolji smisao za orijentaciju u prostoru nije točno. Problemi s orijentacijom relativno su često prisutni, a dodatnu prepreku predstavlja i postojanje tehnologije poput GPS-a.

Ne drugima znači da sebi

„Dovoljna je bilo kakva kratka izjava koja šalje definitivnu poruku „ne“. Druga će se osoba sigurno naljutiti, a onda morate znati da njihova ljutnja nema nikakve veze s vama, nego ima veze s njima. Samo zapamtite da si morate reći: Kada kažem „ne“ tebi, kažem „da“ sebi. Ponavljajte si tu moćnu afirmaciju i zbog nje ćete se osjećati dobro."

Louise L. Hay

Sposobnosti su nam urođene ili ih sami razvijamo?

Ovisno o našim vjerovanjima u području talenata, misli su nam setirane na dva načina. Možemo misliti da su sposobnosti fiksne i da smo se s njima rodili ili da ih tokom života možemo razvijati i učiti iz vlastitih neuspjeha. Način na koji razmišljamo o postignućima i neuspjesima utječe na naše zadovoljstvo i postignuće u životu.

Mala zadovoljstva koja izazivaju osjećaj krivnje

Svi imamo neka svoja mala zadovoljstva koja radimo i za koja vrlo vjerojatno nitko ne zna. Bilo to opuštanje uz niz nama najdražih sapunica na televiziji, čašica dobrog vina nakon radnog dana, uživanje u raznim slasticama ili kupovina još nekih novih svari, bilo odjevnih ili kolekcionarskih ili nešto slično. Prepuštanje našim malim užicima donosi nam trenutno zadovoljstvo, ali ponekad se javljaj i osjećaj krivnje uz njih.

Zašto se i na koga ljutimo?

Koliko nam se puta dnevno dogodi da bismo se na nekoga dobro izvikali. Često imamo situacije u prometu, na šalterima, raznim birokracijama koje nas ljute i potiču na izljeve bijesa i nepotrebno svađanje s drugim ljudima. Budući da živimo u sve ubrzanijem svijetu pod sve većim stresom, sve je više situacija koje nas ljute. Potrebno je zapitati se na koga se to u stvari ljutimo i zašto?

Uvijek gubim stvari

Zaželite li često da možete „nazvati“ svoje ključeve ili novčanik te im tako pronaći lokaciju na kojoj ste ih ostavili i zaboravili? Iako su takvi izumi vrlo korisni, nekim ljudima bi trebalo jako puno „pomagača“ da pronađu sve svoje stvari. Pametnije je tim stvarima pridati veću važnost, jer se pokazalo da ono što nam je zaista važno ne gubimo, odnosno pamtimo gdje smo ostavili.

Test "Što vas motivira?"

Svatko od nas ima svoj stil postavljanja ciljeva i pokretača, odnosno motivacije za obavljanje raznih aktivnosti. No, postoje neki univerzalni stilovi u koje se većina nas može svrstati. Riješite ovaj kratki test i saznajte kojem stilu pripadate te to iskoristite kao adut pri samomotivaciji.

Koliko ugodnog poništava neugodno?

Neugodne emocije imaju svoju svrhu, iako su nam neugodne. Pomažu nam da preživimo, uočimo opasnost i nosimo se s teškoćama koje nam se događaju. Primjerice, kad smo tužni nakon smrti nama drage osobe, tuga nas čini bezvoljnima i čuva nas od prevelikog napora u tako osjetljivom periodu.

Pozitivne poruke sebi mogu biti opasne

Danas su sve popularnije knjige iz samopomoći koje kao centralnu poruku nose ideju o važnosti samopohvale i upućivanja pozitivnih poruka sebi. Ipak, pokazalo se da pretjerano i nerealno hvaljenje sebe može blokirati samorazvoj te postupno voditi i u depresiju.

Zaboravljanje omogućuje da pamtimo

Zvuči pomalo paradoksalno, no zaboravljanje nekih informacija nam omogućuje da pamtimo nove. Sve nepotrebne informacije popunjavaju naše kapacitete za pohranu važnih informacija. Problem nastaje kad zaboravimo nešto što nismo trebali zaboraviti.

Hrana nam pruža utjehu i nagradu

Još od malena, kad bi nam se dogodilo nešto bolno poput udarca i pada, ili kad bismo bili nezadovoljni, nudili su nam hranu kao utjehu. Odvraćali su nam hranom pažnju od nečega što želimo. Obećavali su nam hranu kao nagradu ako napravimo nešto što od nas traže. Na sve te načine hrana nam je postala puno više od čistog unosa energije koja je organizmu potrebna da bi funkcionirao.

Sve za čime čeznemo već se nalazi unutar nas

Donosimo vam priču jedne osobe o najvažnijoj lekciji koju je naučila u životu. I ta joj je lekcija omogućila da vodi sretan i ispunjen život pronalazeći snagu i sreću unutar sebe.

Samokontrola nam omogućuje svjestan život

Okruženi smo mnogim „napastima“ kojima često ne možemo odoljeti. Ne mora se nužno raditi o raznim opijatima, već i hrana ili primjerice kupovina mogu biti toliko privlačni, a u isto vrijeme iracionalni te nam u biti štete. Koliko zaista imamo samokontrole i kako si pomoći?

Osam značajki emocionalne gladi

Autorica dr. Doreen Virtue razmatrajući mehanizme apetita, usredotočuje se na razlike između emocionalne i tjelesne gladi te na životne situacije koje najčešće potiču emocionalno prejedanje.

Do promjene kroz uvid u sebe – prijelaz u 2013.

2013. godina je gotovo stigla i postoje neke stvari u našim životima koje bismo željeli promijeniti u novoj godini. Na prijelazu u novu godinu dobivamo mogućnost početka iz nove i svježe perspektive. No kod svake promjene za koju želimo da potraje, važno je uvidjeti uzroke i posljedice sadašnjeg i prošlog ponašanja. Umjesto da se isključivo fokusiramo na uvođenje promjena u dosadašnje ishode, potrebnije je razumjeti uzroke sadašnjih ishoda.

I pričati se može previše

Većina ljudi osjeća blagu nelagodu uslijed tišine i imaju potrebu na neki ju način prekinuti. Tako mogu pustiti neku glazbu, pjevati, pričati, upaliti televizor ili radio. No, nekima je ta tišina tako neizdrživa da u biti gotovo nikada ne prestaju pričati. Toga ponekad nisu niti svjesni, ali ljudi oko njih to itekako primjećuju te previše pričanja postaje potencijalni problem.

Laganje – medalja s dvije strane

Zanimljivo je da je laganje kao osobina svojstvena čovjeku istovremeno vrijedno divljenja i pokude. Naime, uvjerljivo laganje zahtijeva visoko razvijene vještine mišljenja i upravljanja emocijama. A kad lažemo drugim ljudima, možemo ih jako povrijediti i tako izgubiti prijatelje, partnere i povjerenje u svim našim odnosima.

Odbacimo pritisak godina

Kad imamo 18 godina, one s 30 doživljavamo kao - stare. Kad se približimo broju 30, i tuđa i svoja desetljeća doživljavamo malo drukčije i draža nam je riječ zrelost nego starost…

Izgovor se može ispraviti u svakoj dobi

U posljednje vrijeme imam dosta upita o ispravljanju izgovora kod odraslih. Sve zanima je li to uopće moguće. Naravno da jest, no treba računati s tim da se trajanje terapije izgovora kod odraslih udvostručuje u odnosu na djecu.

Što možemo danas, učinimo danas

Što ljude nagoni da neke zadatke odgađaju do zadnjeg trenutka ili prebacuju s dana na dan dok ih ne zaborave? Može li to postati ozbiljan problem?  

(Ni)je sve u inteligenciji

Što je uopće inteligencija? Koliko vrsta inteligencije postoji? Jesu li inteligencija i uspjeh izravno povezani? Čemu služe testovi inteligencije i kako su nastali?

Stid zbog podrijetla

Poput lika u priči Ivana Cankara „Zastidio se majke“, neki se od nas osjećaju nelagodno već i kad se prisjete djetinjstva. Kako prevladati taj osjećaj?

Zašto razmišljamo na glas

Kad djeca da razmišljaju na glas, nismo začuđeni. No kad čujemo sami sebe, a drugi nas čudno gledaju, nije nam svejedno. Što će misliti o nama? Da nam nisu svi doma?