Depresija - poremećaj raspoloženja

Datum objave: 19.01.2012Datum objave: 13.03.2012

Depresija je mnogo više od prolazne tuge - ona utječe na naš cjelokupni život. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine postat će drugi vodeći javnozdravstveni problem na svijetu.

Depresija  - poremećaj raspoloženja Piše: mr. Zrinka Zarevski, klinički psiholog

Potpuno je pogrešno depresiju tumačiti kao znak slabosti koja se može prevladati snagom volje. Emocionalne patnje uzrokovane depresijom i te kako su stvarne. Na žalost, to još nije dovoljno osviješćeno pa nije rijetkost da ljudi koji pate od depresije, kao i njihova okolina, ne prepoznaju taj ozbiljan emocionalni poremećaj.

Bolest kao i svaka druga

Prolazna iscrpljenost, osjećaj usamljenosti, tuga - zbog gubitka drage osobe, bolesti ili razvoda - normalna su stanja koja svi katkad prolazimo. Dogodi li se da osjećaji žalosti i tuge ne slabe nego potraju i vraćaju se, mogla bi biti riječ o depresiji.
Depresija, jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice, bolest je kao i svaka druga. Uzroci mogu biti razni: od životnih prekretnica ili životnih stresora, do bioloških i genetskih faktora koji dovode do kemijskih procesa u organizmu, a oni utječu na raspoloženje i proces razmišljanja.

Opasna razmišljanja ''bolje da me nema''

Depresija je poremećaj raspoloženja i uključuje različite oblike, a dovodi do značajne promjene raspoloženja, mišljenja, volje i ponašanja. Neki simptomi su intenzivna tuga, samosažaljenje i plačljivost. Osoba se osjeća potišteno, bezvoljno i bespomoćno, često ima naglašen osjećaj krivnje. Gubi zanimanje za aktivnosti koje su je prije veselile, slabi joj koncentracija, teško donosi i najmanje odluke.  
Umor, iscrpljenost i manjak energije mogu rezultirati povlačenjem depresivne osobe iz kruga ljudi u kojem se kreće. Muči je nesanica ili pojačana potreba za snom, apetit se može znatno smanjiti ili pojačati. Često se javlja i osjećaj tjeskobe, zabrinutost da će se dogoditi nešto strašno. Nikako se ne smije zanemariti razmišljanje ''bolje da me nema''. To, naime, može značiti da su već prisutna i suicidalna razmišljanja.

Velika psihološka patnja

Posljedice depresije su velika psihološka patnja, narušen obiteljski život i socijalno funkcioniranje, smanjena radna sposobnost i kvaliteta života.
U slučaju depresije najvažnije je što prije potražiti stručnu pomoć jer se uz pomoć terapijskih postupaka postojeći simptomi mogu otkloniti, osoba ponovno postaje funkcionalna, a istodobno se onemogućava pojava novih epizoda depresije.
Kod lakših i srednje teških oblika depresija uspješni su različiti pravci psihoterapije, a u slučaju teških depresija neizostavni su lijekovi. Vrlo često, liječenje depresije je kombinirano.

Imate li pitanje za mr. Zrinku Zarevski, pošaljite ga na ovu adresu.   

Foto: Salvatore Vuono 

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me