Anksioznost kao suvremeni stil života

Datum objave: 10.10.2013Datum objave: 03.01.2014

Kada osjetite tjeskobu i strah, počnete se bojati za svoj život, srce vam jako lupa, ne možete doći do daha i mislite da ćete umrijeti, a situacija je da trebate otići na sastanak sa šefom zbog mogućeg unaprijeđenja ili izaći iz kuće zbog tjedne kupovine, znajte da niste jedini i da niste zbog toga „ludi“ i čudni. Čak 12 do 17% ljudi u razvijenim zemljama svijeta pati od nekog oblika anksioznog poremećaja i napada panike.

Anksioznost kao suvremeni stil života Piše: Sunčana Rokvić, magistra psihologije

„Alarmni sustav“

Često se nađemo pred brojnim izazovnim i stresnim situacijama. Situacijama u kojima postoji veliki rizik od neuspjeha, a uspjeh je ono što se od nas očekuje. Navikavajući se na život u stresnim uvjetima gdje su povremeni neuspjesi i pogreške neminovni, važno je predvidjeti sve što može poći po zlu i pripremiti se za najgore. Tako ulazimo u stanje konstantnog kontrolitranja okoline i situacija. Ipak, svima nam je dobro poznato da je nemoguće imati kontrolu nad svime što nam se događa i što nas okružuje. Neminovno je da će se dogoditi i neki nepredviđeni događaj nad kojim nećemo imati kontrolu i cijeli sustav izbjegavanja neuspjeha bi mogao pasti u vodu. Radi se o razini nemoći kojoj smo svi svakodnevno izloženi i s kojom relativno dobro živimo. Jedan od razloga zašto se dobro snalazimo u cijelom tom kaosu je što imamo „alarmni“ sustav u našem organizmu koji se pali momentalno s nastalim problemom, prijetnjom ili opasnosti. On nam putem porasta adrenalina u krvi pruža dodatnu energiju da se suočimo s potencijalnom opasnosti. U takvoj situaciji osjećamo strah, tjeskobu, nelagodu i spremni smo na brzu reakciju. Takozvana „fight or flight“ reakcija omogućava nam da se ili borimo ili pobjegnemo. U svakom slučaju, za oba ishoda imamo dovoljno energije, trenutno smo spremni i vrlo motivirani zahvaljujući našem „alarmnom“ sustavu.

Lažni alarmi uzokuju problem

U prošlosti su na nas vrebale opasne životinje iza svakog kuta ili pripadnici neprijateljskih plemena te nam je život zaista bio često ugrožen. Danas su situacije ugrožavajuće po život vrlo rijetke, ali se „alarmni“ sustav nije tome prilagodio. Tako primjerice, prije pisanja nekog ispita, važnog sastanka ili nekog javnog govora, budući da osjećamo nelagodu i tjeskobu, pali se „alarmni“ sustav iako nam život nije ugrožen. U nekim slučajevima to i nije loše. Osim što nam se znoje dlanovi i srce nam ubrzano kuca, kada počnemo sa samom aktivnošću imamo više energije, žučljiviji smo govornici, mozak nam bolje radi i uspješniji smo u obavljanju zadataka koji su pred nama. No, ljudi se međusobno razlikuju po razini pobuđenosti i funkcioniranju u takvim stanjima. Iste situacije su nekim ljudima blago stresne i „alarmni“ im sustav pomaže da se s njima bolje nose, dok su drugim ljudima pokretači velikog straha, anksioznosti i mogućih napada panike.

 

Suočavanje s anksioznošću



Pri pojavi simptoma anksioznosti i napada panike važno je znati da imate problem koji se može riješiti. Anksioznost proizlazi iz pretjerane osjetljivosti na stresne okolnosti u kojima živimo te negativnih automatskih misli kojima tumačimo situacije u kojima se nalazimo. Moguće je naučiti kako se nositi sa simptomima koji se javljaju. Jedna od tehnika koja se pokazala najdjelotvornijom je kognitivno-biheviorala psihoterapija koja na relativno brz i učinkovit način postiže da osoba uspostavi kontrolu nad svojim psihološkim i fiziološkim senzacijama koje se javljaju kod anksioznih poremećaja i napada panike. Također je važno imati na umu da je današnji stil života doveo do pretjeranih reakcija na situacije koje nisu opasne po naš život ili naše zdravlje. Organizam je psihološki i fiziološki svakodnevno pod stresom i javlja se strah, anksioznost i tjeskoba kao reakcija na visoku izloženost nepovoljnim podražajima. Ipak, stil života djelomično i mi sami kreiramo tako da je potrebno zaštititi se od takvih podražaja što je više moguće i potražiti stručnu pomoć kao vodstvo i podršku u suočavanju s anksioznošću i njenim simptomima.

 

Foto: Naturala.hr

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me