Prijatelj ili psihoterapeut?

Koliko nam se puta dogodilo da nam prijatelji pričaju o svojim problemima satima? Dobar je osjećaj kad pomognemo prijateljima s njihovim nevoljama. No, ponekad samo želimo biti u ugodnom društvu i neobavezno čavrljati.

Pogotovo ako imao osjećaj da nas prijatelji iskorištavaju zbog naše vještine slušanja i empatičnosti. Na koncu, psihoterapeuti nam nisu prijatelji. Tako niti mi ne bismo trebali svojim prijateljima služiti kao psihoterapeuti.

Psihoterapija je posebna vrsta odnosa. Odlazimo profesionalcu kako bi nam pomogao usmjerio nas i otvorio nam oči. Za to dajemo novac i uspostavljena je potpuna ravnoteža moći između klijenta i terapeuta. No, kad smo mi psihoterapeuti našim prijateljima, dolazi do velikih razlika u moći i često nam se to može obiti o glavu. Ovisno o raspodjeli moći između naših prijatelja i nas, psihoterapeuta, posljedice mogu biti loše za oboje.

Svjesnost zašto pomažemo

Kad se nalazimo u situaciji da služimo kao psihoterapeuti svojim prijateljima, važno je utvrditi koji su naši primarni motivi da pristajemo na takav odnos. Možda smo vrlo brižne prirode i osjećamo se dobro i ispunjeno kad  nam se obraćaju za pomoć i kad imaju u nas povjerenja. Kad pomognemo prijatelju da riješi neki problem, osjećamo se zadovoljno i sposobno. Druga mogućnost je da smo „šefovskog“ karaktera, odnosno da volimo drugima govoriti što i kako da nešto rade. Volimo davati savjete kao upute i dobri smo lideri. No, pravi problem nastaje kad nam odgovara potrebitost naših prijatelja te nam to daje osjećaj nadmoći. Osjećamo se dobro s našim prijateljima koji imaju probleme jer se uz njih naš život čini idealnim. Jednom kad naš prijatelj napokon odluči krenuti naprijed i riješiti problem, mi se počinjemo opirati jer gubimo osjećaj nadmoći. Na taj način možemo jako povrijediti prijatelja, a i mi postati nesretni. Iako uglavnom pomažemo jer i mi imamo neku korist od toga, najpogubnije je kad nam tuđi problemi služe kao hrana za naš ego i naše samopoštovanje. Ipak, nije dobro ni kada nas prijatelji iskorištavaju i uvijek pričaju o sebi i svojim potrebama, a nama ništa ne nude za uzvrat. Iako se osjećamo dobro jer smo pomogli, taj osjećaj neće trajati vječno i u jednom trenutku ćemo se početi osjećati loše kad nas taj prijatelj nazove na telefon ili pozove na piće. To je znak da smo u lošem odnosu i trebamo izaći iz njega.

Načini kako pomažemo

Da bismo bili dobri u našem „savjetodavnom i terapeutskom radu“ kao prijatelji, trebamo imati dobre vještine slušanja, biti empatični, imati razumijevanja za naše prijatelje i moći sagledati svijet njihovim očima. Tako nam naši prijatelji pričaju, a mi kimamo glavom i slušamo ih i potvrđujemo njihove misli i emocije: „da, zaista je gad, kako ti je to mogao napraviti?“ ili „stvarno je grozna, ti tako puno radiš, a ona ne može ni ručak skuhati…“ No, problem nastaje kad uvidimo da naš prijatelj nije u pravu, da nešto radi krivo ili da stoji na mjestu i kuka, a ne želi riješiti svoj problem. Pravi psihoterapeut tada koristi neku od metoda konfrontacije i često nailazi na otpor klijenta. No, to ne predstavlja veliki problem jer mu klijent nije prijatelj. No, kako konfrontirati prijatelje i zadržati prijateljstvo ili barem emocije pod kontrolom da ne dođe do svađe? Kako bismo zaista pomogli ljudima da riješe svoje probleme nije uvijek dovoljno samo pružati podršku. Ali ljudi često od prijatelja nisu spremni čuti konfrontaciju, odnosno da nije baš tako kako oni govore. Očekuju da će ih prijatelji u potpunosti podržavati i biti na „njihovoj strani“. Kad dođe do konfrontacije moguće je da nas prijatelj više neće zvati kad će imati neki problem i da će taj odnos zahladiti. Naravno, imamo prijatelja koji od nas i očekuju da ih konfrontiramo i kažemo im što mislimo, no to očekujemo i mi od njih i u tom se slučaju ne bi moglo govoriti o psihoterapeutskom odnosu, već o pravom prijateljstvu koje ima potrebnu ravnotežu u raspodjeli moći. 

Nije potrebno u potpunosti ukinuti odnose u kojima si međusobno pomažemo, savjetujemo se i glumimo jedni drugima psihoterapeute. Važno je to raditi povremeno i ravnopravno. Nekad nam pomaže da se bolje osjećamo kad se prijateljima izjadamo ili ih pitamo za savjet. A ponekad nam odgovara da odemo na koncert ili u kino. Dakle, važna je ta ravnoteža u odnosu, ali i iskrenost prema nama samima i našim prijateljima.

Foto: Wallpaperswala.com