Povjerenje kao detektor laži

Pretpostavka da nas generalno povjerenje u ljude čini boljima u otkrivanju laži se može činiti nelogičnom, no upravo su to dokazale provedene studije. Osobe koje su sklonije vjerovati drugim ljudima, bolje otkrivaju kad im se laže ili ih se pokušava prevariti.

Neki ljudi su po svojim crtama ličnosti nepovjerljiviji od drugih. Nepovjerljivost može služiti kao zaštitni mehanizam od moguće povrijeđenosti ili teškoće koju nam može prouzročiti osoba koja nas je lagala, iznevjerila ili prevarila. No, pokazalo se da se povjerenje više isplati te ima višestruke dobrobiti za naš odnos s drugim ljudima.

Prepoznavanje lažljivaca i prevaranata

Iako je opće prihvaćena ideja da nas povjerenje u ljude čini naivnima i lakim metama prevarantima i lažljivcima, situacija i nije tako crno-bijela. Naime, osobe koje su sklonije vjerovati drugim ljudima su otvorenije prema njima i kao nadomjestak svojoj „naivnosti“ izgrađuju mehanizam boljeg prepoznavanja znakova laganja. Kad više vjerujemo ljudima, bliskiji smo s više ljudi i vrlo je vjerojatno da ćemo imati širu socijalnu mrežu. Družeći se s ljudima i promatrajući ih te povremeno doživljavajući razočaranje i gubitak povjerenje, učimo bolje prepoznavati geste i facijalnu ekspresiju koja upućuje na laž u odnosu na ljude koji od početka nemaju povjerenja. Studije su pokazale da ljudi koji imaju veće inicijalno povjerenje u druge bolje prepoznaju simuliranje na razgovoru za posao te zapošljavaju kompetentnije osobe u odnosu na nepovjerljive ljude. Također, igranje na kartu povjerenja koje je realno rizična strategija, omogućuje nam da postanemo bolji u procjeni ljudi pa tako i potencijalnih poslovnih partnera. „ To se može usporediti s učenjem plivanja kad vas puste neuke u vodu, a vi svojim trudom i upornošću uspješno savladate tu vještinu. Tako je i kod razvijanja vještine prepoznavanja neverbalne komunikacije, važno je pustiti se i krenuti otvoreno s povjerenjem i „naivnošću“ kako bismo postali eksperti u detekciji laži“, rekla nam je Sunčana Rokvić, magistra psihologije.

Povjerenje i odnosi

Niti jedna krajnost nije dobra kao osobina. Tako nam slijepo vjerovanje može donijeti velike probleme, kao i totalno, paranoično nepovjerenje prema svima. Bitno je imati balans. Preporuka je krenuti s povjerenjem jer ako vjerujemo drugima, vjerojatnije je da će i oni vjerovati nama. Povjerenje je jedan od temeljnih elemenata za izgradnju odnosa te nam omogućuje da ti odnosi budu iskreni i dubinski, a tada se razvija bliskost i privrženost. Također, kad nam netko vjeruje, veća je vjerojatnost da ćemo ga dobrim argumentima moći uvjeriti u nešto. Ako nam osoba ne vjeruje, često i kad radimo nešto dobro i iskreno, u tome se vidi skrivena loša namjera. Sunčana Rokvića kao primjer navodi paralelu s nepovjerenjem koje ljudi danas imaju u političare. „Zbog raznih afera koje su se događale u svijetu politike u našoj zemlji te neispunjavanja danih obećanja, vjerojatno će se morati izmijeniti par naraštaja ljudi na vlasti koji rade za dobrobit naroda kako bi se vratilo izgubljeno povjerenje. Do tada će se na svaki potez vlasti gledati kroz povećalo i s idejom sumnje i skepse da sve to rade za vlastitu dobrobit. Socijalno povjerenje u društvu vrlo je važno za razvoj stabilnih ekonomsko – političkih odnosa.“

Kako povećati povjerenje

Za početak je važno biti dobronamjeran prema drugima. Ako nam je polazišna točka otvorenost i povjerenje, imamo i veću šansu otkriti laž i prijevaru. Strategija koja se pokazala najefikasnijom u suradnji s drugima je kretanje s bazičnim povjerenjem. Ako druga osoba uradi nešto čime je izigrala naše povjerenje, mijenjamo strategiju u nepovjerenje dokle god se osoba ne iskupi za svoj postupak i pokaže nam da joj se može vjerovati. Tada opet prelazimo na strategiju povjerenja. Produkt takve suradnje je najbrže dolaženje do rezultata te kvalitetnije rješenje zadatka jer se zaista radilo o suradnji. Dakle, važno je vjerovati, ali i provjeriti imamo li razloga za to povjerenje. Ako je osoba s druge strane spremna na našu provjeru, vrlo je vjerojatno da je zaslužila povjerenje i da ona vjeruje nama jer joj je prihvatljivo da provjerimo početnu pretpostavku povjerenja.  

Izvor: Social Psychological and Personality Science

Foto: Ssf.hr