Razmišljanje o našim ljubimcima ili maženje istih, automatski dovodi do smanjenja krvnog tlaka, broja otkucaja srca i usporavanja disanja. No, pokazalo se da kućni ljubimci potiču stvaranje pozitivnije slike o sebi i čine nas sretnijima.
Iako se često kao primjer najboljeg čovjekovog prijatelja navode psi, dobrobit za čovjekovo psihološko zdravlje donose svi kućni ljubimci. Neki kućni ljubimci nam nisu toliko privrženi poput pasa i ne uživaju toliko u maženju kao mace, no sama njihova prisutnost i naša briga za njih čine nam dobro.
Pokazalo se da se ljudi koji imaju ljubimca razlikuju od onih koji nemaju. Ljudi koji imaju ljubimce imaju veće samopoštovanju, manje su usamljeni, savjesniji su, imaju zdravije stilove odnosa, pokazuju manje straha i manje su preokupirani partnerom, manje su pod stresom te su manje depresivni. Također, izjavljuju da od ljubimaca dobivaju jednaku podršku kao i od članova svoje obitelji. Radi se o tome da nam ljubimci omogućavaju zadovoljavanje nekih osnovnih ljudskih potreba. Primjerice potrebu za bliskošću i pripadanjem. Tko god ima ili je imao ljubimca, zna kako je to kad vas netko očekuje kad dolazite kući i ima za vas vremena jer ste mu sve na svijetu te vam pridaje pažnju gotovo uvijek kad vam to treba. Ljubimci su živa bića i potrebna im je naša briga i njega kako bi opstali. To nam daje određenu važnost i svrhu u životu jer se brinemo o dobrobiti drugog bića. S ljubimcima se možemo maziti čak i kada nisu vrsta koja uzvraća nježnost. Možemo im pričati satima i oni će nas gledati kao da nas razumiju i pružat će nam podršku. A kad ih gledamo kao se igraju i zabavljaju ili su u nekom svom filmu, to nam unosi toliko smijeha i radosti u život.
Kad smo u nekoj stresnoj situaciji poput ocjenjivanja, razmišljanje o našim kućnim ljubimcima pomaže nam jednako kao i razmišljanje o našim najboljim prijateljima. Istraživanje je pokazalo da su osobe koje su na početku bile u situaciji društvenog odbacivanja i kasnije su zamoljene da pišu o svojim ljubimcima, na kraju izvještavale jednako dobro raspoloženje kao i one koje su pisale o svojim najboljim prijateljima. Treća skupina pisala je o uređenju kampusa i na kraju se pokazalo da se osjećaju loše. Dakle, na njihovo raspoloženje je djelovala situacija društvenog odbacivanja, dok su druge dvije skupine taj učinak poništile razmišljanjem o svojim najboljim prijateljima ili o ljubimcima. U situacijama stresa ili lošeg raspoloženja pomaže nam da razmišljamo o nama dragim ljudima, ali i drugim bićima o kojima brinemo i koje volimo. Oni nas također štite i pomažu nam očuvati naše raspoloženje i optimizam.
Učestalo je mišljenje da ljudi koji imaju kućne ljubimce i najviše dobrobiti od njih su oni koji imaju malo društvenih kontakata i klone se ljudi. Primjerice stare gospođe koje žive sa svojih deset mačaka i slično. No, prava situacija je ponešto drugačija. Pokazalo se da ljudi koji imaju bliske odnose s drugim ljudima, također imaju bliske odnose sa svojim ljubimcima. Dakle, ne okreću se ljubimcima jer je njihov socijalni život siromašan, već sasvim suprotno, svoje socijalne vještine prenose i u odnos prema svojim ljubimcima. Ne oslanjamo se više na ljubimce kad su nam socijalni odnosi narušeni. Dakle, ljudi koji imaju dobre socijalne odnose imaju ujedno i više dobrobiti od svojih ljubimaca. Također, osobe koje su introvertirane ili narcisoidne (stavljaju sebe na prvo mjesto i osjećaju se superiornima nad drugima) imaju manju vjerojatnost za pozitivnim učinkom njihovih ljubimaca na njihovu sliku o sebi i psihološku dobrobit.
Uvidjevšii brojne prednosti dijeljenja životnog prostora s kućnim ljubimcima, mogli bismo iskoristiti to znanje i udomiti ili nabaviti to divno stvorenje koje nas djeca već dugo nagovaraju da uzmemo ili smo ga i mi oduvijek željeli imati. Uložimo u svoju psihološku i fizičku dobrobit.
Izvor: psychologytoday.com
Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.