Posebice ako ste majka, teško je priznati da vam smetaju djeca vaših prijateljica i prijatelja te da biste radije vrijeme s njima provodili na samo. Osjećaj nelagode, iritacije ili dosade u prisutnosti tuđe djece češći su nego što bismo očekivali.
"Jedno je čitati o svladavanju neprijatelja, ali kako uistinu raditi na tome? Koje specifične prakse možemo primjenjivati kako bismo preobrazili svoje odnose s neprijateljima, unutarnjim i vanjskim, te bili oslobođeni ljutnje i straha?"
Citat iz knjige
Od jutra smo bombardirani lošim vijestima od crne kronike do političke i ekonomske situacije u državi. Nije dobro zabiti glavu u pijesak, no odlazak na „dijetu“ od loših vijesti može zaštititi naše raspoloženje i omogućiti nam da na širu sliku gledamo jasnije i s većom emocionalnom ravnotežom.
Direktna komunikacija može biti komplicirana metoda spoznavanja i iznošenja vlastitih emocija, posebice ako je vezana za one kojih više nema na ovom svijetu. Pisanje pisama metoda je koja nam može pomoći u razrješavanja zamršenih odnosa bilo sa živima ili s pokojnima, čak i sa samima sobom.
Umijeće prodavanja nije potrebno samo trgovcima nekretninama, autima i slično. Svi smo mi u poslu prodaje bilo da tražimo povišicu od šefa, odlazimo na spoj ili uvjeravamo djecu da napišu domaću zadaću.
U kulturi sveopćeg priznavanja teško je povući granicu između zdravog izražavanja sebe i drame privlačenja pozornosti. Je li važnije slaviti vlastitu autentičnost ili zaštititi osjećaje drugih ljudi?
Napokon ste pronašli dom iz snova, stan ili kuću baš po vašoj mjeri. Netom što ste uselili zadnju svoju stvar i polako se počeli navikavati na novi dom, shvatili ste da ste zaboravili jednu vrlo važnu komponentu stanovanja – susjede.
Dobro je reći što nam je na umu i ne držati emocije u sebi. No, ima situacija kad je pametno ne govoriti jer će šutnja napraviti za nas puno više nego bilo koje riječi. Donosimo 5 situacija u kojima je pametnije šutjeti.
Povezuju li nas mobiteli i ostala tehnologija koju koristimo u komunikaciji zaista s drugim ljudima? Istraživanja pokazuju da smo neposredno nakon korištenja mobitela manje spremni pomoći drugima, odnosno uključiti se u prosocijalno ponašanje.
Svatko se povremeno nađe u situaciji u kojoj s kolegama na poslu, obitelji, prijateljima raspravlja i svađa se. Želimo dokazati drugima neku svoju poantu, ukazati im na naše viđenje stvari. Često se događa da u tome ne uspijevamo te je moguće da nešto radimo krivo. Stoga vam donosimo 7 smjernica kako se uspješno raspravljati.
Na spomen psihopata većina nas zamišlja neku filmsku priču sa strašnim zločinima. Ličnost koja prva pada na pamet je Hanibal Lector iz filma „Kad jaganjci utihnu“ i njemu slični. No, nisu sve osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti ubojice, kriminalci i nasilnici. S nekima smo čak u doticaju na dnevnoj bazi, a da toga uopće nismo niti svjesni.
Kad se nađemo u vrlo lošem i destruktivnom odnosu, bilo s partnerom ili nekom drugom osobom, često u tom odnosu ostajemo unatoč tome što nam šteti. Jedan od glavnih razloga je osjećaj krivnje. Stoga je važno reći da kad se nađemo u takvom odnosu, najbolje što možemo učiniti za sebe je prekinuti ga i otići.
Koliko nas etičnost vodi kroz naš život i što to uopće znači? U vremenima u kojima živimo gdje mnogo ljudi na visokim pozicijama prolazi nekažnjeno radeći isključivo za sebe, a ne za dobrobit ljudi, životne vrijednosti su izgubile svoj nekadašnji redoslijed. Na kraju se postupiti ispravno svodi na hrabrost i izlaganje sebe optužbama i okrivljavanju.
Koliko nam se puta dogodilo da nam prijatelji pričaju o svojim problemima satima? Dobar je osjećaj kad pomognemo prijateljima s njihovim nevoljama. No, ponekad samo želimo biti u ugodnom društvu i neobavezno čavrljati. Pogotovo ako imao osjećaj da nas prijatelji iskorištavaju zbog naše vještine slušanja i empatičnosti.
Svi ljudi oko nečega brinu i to je nemoguće izbjeći jer imamo sposobnost razmišljanja o budućnosti, a ona je neizvjesna. Kad već moramo brinuti, zašto ne bismo brinuli na dobar način? Briga nam pomaže da mislimo brzo o problemima i rješenjima istih te da otkivamo što sve može poći krivo u nekim projektima ili situacijama.
Sastavni dio naših života su i drugi ljudi te o tom odnosu ovisi i naše zadovoljstvo. Često se govori o tome kako je teško ljudima koji su usamljeni, neprihvaćeni od društva. No, problem nam može stvarati i prevelika društvena mreža koja obuhvaća apsolutno svaki segment naše privatnosti.
Ljubaznost je lijepa gesta te o ljubaznim ljudima imamo dobro mišljenje i rado bismo im bili prijatelji. No, pokazalo se da je isplativo biti ljubazan. Ljubaznost ima psiholoških, ali i fizioloških dobrobiti za naš organizam. Biti ljubazan nije samo lijepa gesta i osobina, već i stil života koji pospješuje našu dugovječnost.
Živimo u svijetu visoko razvijene tehnologije i sve je više prigovora usmjereno na društvene mreže i ostale kanale komunikacije „on line“. No, koliko nam u stvari internet omogućuje da se zbližimo s drugim ljudima? Česta je teza da nas internet otuđuje od drugih, no s druge strane nam pruža velike mogućnosti upoznavanja ljudi. Važno je samo da ne ostane sve virtualno.
Tračanje ne mora uključivati neistinite informacije. Kad nekome nešto govorimo u povjerenju o nekoj trećoj osobi jer osoba kojoj govorimo to ne bi trebala znati, također se radi o tračanju. Tračanje se doživljava kao negativna društvena posljedica i izvor je mnogih svađa i neugodnih emocija. No, tračanje kao oblik društvene sankcije ima pozitivan utjecaj na nesebično ponašanje članova grupe.
Razmišljanje o našim ljubimcima ili maženje istih, automatski dovodi do smanjenja krvnog tlaka, broja otkucaja srca i usporavanja disanja. No, pokazalo se da kućni ljubimci potiču stvaranje pozitivnije slike o sebi i čine nas sretnijima.
U užurbanom ritmu u kojem živimo, s gustim rasporedima isplaniranim tjednima unaprijed, ne ostaje nam gotovo ništa vremena za nama drage prijatelje. Na kraju se s ljudima koji nam nisu kolege s posla, roditelji djece koja idu s našom djecom na aktivnosti i slično, već su nam pravi, dragi prijatelji, viđamo dva do tri puta godišnje.
Pretpostavka da nas generalno povjerenje u ljude čini boljima u otkrivanju laži se može činiti nelogičnom, no upravo su to dokazale provedene studije. Osobe koje su sklonije vjerovati drugim ljudima, bolje otkrivaju kad im se laže ili ih se pokušava prevariti.
Osmjeh je način komunikacije među ljudima koji može izgladiti svađe, usrećiti nas, umiriti, ali i naljutiti te napraviti da se osjećamo manje vrijednima. Možemo naučiti kako znati što stoji iza osmjeha i prepoznati lažni osmjeh u odnosu na pravi te kako se oraspoložiti smijanjem.
Imitiranje može biti jedan od najiskrenijih oblika laskanja. Osjećamo se počašćenima kad netko želi biti poput nas. No, kad netko izgleda kao mi ili kopira neke naše kreativne ideje, nismo više tako blagonakloni. Svi imamo potrebu za individualnošću i to se najviše očituje u izboru odjeće, auta i dizajna interijera našeg doma.
Drage moje čitateljice i čitatelji, nakon što smo se upoznali s uspješnim načinima rješavanja problema evo i onih drugih neuspješnih načina koji su toliko česti da ih sigurno svi znate. Pokušajmo ih samo promotriti u svjetlu njihove neuspješnosti pa čak i štetnosti.
Ljudi se međusobno razlikuju po mnogo čemu, između ostalog i po ličnosti. Teško je zamisliti da su dvije temeljno različite osobe jako dobri prijatelji. No, uz nešto dodatnog truda i savjeta za bolje međusobno razumijevanje, takva su prijateljstva i više nego moguća. Ona nam mogu pružiti drugačiji pogled na svijet i time nas obogatiti kao osobe.
Stvaranje prvog dojma o ljudima događa se u prvih sedam sekundi susreta. To je vrlo kratko vrijeme za donošenje racionalno utemeljene prosudbe te nam se može dogoditi da pogriješimo. Stvaranje tako brzog prvog dojma ima svojih koristi i nedostataka. Nekada davno bilo je vrlo važno procijeniti tko je potencijalni neprijatelj i zaštititi se, te je stoga i danas dobro imati brzi skener ljudi koje ne poznajemo. Problem je u tome što taj skener nije nepogrješiv.
Koliko dobro zaista poznajete svoje prijatelje? Znate li kako će reagirati u kojim situacijama? Što ih ljuti, a što veseli? Jesu li perfekcionisti, skeptici ili možda povučeni u svom svijetu?
Drage čitateljice i dragi čitatelji,
pred vama je četvrti dio serijala o 42 uspješna načina rješavanja problema. Za idući nam put ostaje sedam neuspješnih, kao podsjetnik na ono što ne bismo trebali činiti.
Događa li vam se da pristajete na zahtjev prijatelja iako vam uopće ne odgovara? Teško vam je reći kolegi da obavi svoj dio posla pa ga radije dovršite sami? U redu u banci nećete reagirati ako se netko pregura ispred vas? U restoranu ćete pojesti hranu koja nije odgovarajuća jer „nećete valjda raditi problem od toga“? Možda niste dovoljno asertivni.
Jasno izricanje mišljenja i osjećaja pomoći će i nama i našoj okolini, čak i ako svi ne misle poput nas. Izreći protivljenje mnogo je bolje nego šutjeti i očekivati da drugi pročitaju naše misli i osjećaje.
Drage čitateljice i dragi čitatelji,
budući da ste već pročitali i sigurno primijenili dosadašnjih 20 načina nošenja s problemima, pred vama je treći dio serijala 42 uspješna načina rješavanja problema i sedam neuspješnih.
Drage čitateljice i čitatelji,
prošli ste put čitali prvih10 savjeta kako riješiti neke probleme. Moram vam iskreno priznati da sam, kad sam počela pisati o ovoj temi, imala samo 14 odgovora. Postupno sam proširivala temu i sad imam 42 uspješna načina rješavanja problema i sedam neuspješnih. Nadam se da ćemo popis, možda uz vaša pitanja i komentare, i proširiti. U svakom slučaju, hvala vam što me čitate!
U idućih nekoliko tekstova predstavit ću 42 uspješna načina rješavanja problema i sedam neuspješnih. Za početak, evo prvih 10 uspješnih načina. Svaki od opisanih načina rješavanja problema može biti dobar način. Svaki problem ima svoj najbolji način rješavanja. Svaka osoba ima svoj najbolji način rješavanja problema. Novi način rješavanja problema biramo radi kreativnog odnosa prema svom ponašanju.
U adolescentskoj dobi učimo kako se oduprijeti lošem utjecaju vršnjaka ili pritisku grupe. Kad odrastemo, iz snage grupe možemo crpiti novu, pozitivnu energiju.
Malo se tko ne voli smijati, malo tko ne voli čuti dobru dosjetku, vic, anegdotu. Što humor kojem smo skloni i način na koji se šalimo sa sobom i drugima govori o nama?