Ima li stres svrhu?

Ima li stres dobrih strana ili su sve štetne i loše za nas? Možemo li promijeniti način na koji naš organizam reagira? Donosimo odgovore na ova i druga pitanja iz područja stresa.

Što je stres i kako djeluje?

Stres ne predstavlja emocionalno stanje, već odgovor, reakciju našeg tijela na percipiranu realnu ili zamišljenu opasnost. Ta reakcija stvara napetost i izaziva neugodne emocije poput straha i anksioznosti što nas navodi na zamišljanje najgorih scenarija. Naše tijelo otpušta adrenalin koji ubrzava rad srca i dotok krvi u mišiće te kortizol koji povećava razinu energije u tijelu. Nalazimo se u stanju maksimalne uzbuđenosti i opreza te su svi naši fizički i mentalni resursi mobilizirani kako bismo našli rješenje postojeće situacije – bijeg ili borba? Kad opasnost prođe, organizam se vraća u normalno funkcioniranje, smiruje se i opušta. Ako stanje stresa potraje, tijelo je u stanju konstantne pripravnosti što iscrpljuje kardiovaskularni sustav, smanjuje efikasnost imunološkog sustava te remeti ravnotežu hormona koja je neophodna za zdravo funkcioniranje organizma. Akutni stres mobilizira sve resurse našeg organizma, dok ih kronični u potpunosti iscrpljuje.

Pozitivne strane stresa

Stres kao reakcija našeg organizma prirodno mobilizira naše resurse na pripremu za potencijalnu opasnost i time štiti našu egzistenciju. Bez imalo stresa i pritiska u našem životu možemo postati demotivirani i osjećati dosadu. Ako takva situacija potraje, možemo biti pod utjecajem „stresa dosade“ s kojim se je također teško nositi kao i kad smo razapeti na puno strana. „Stres dosade“ jer smo primjerice bez ikakvih izazova na poslu ili imamo apsolutno istu dnevnu rutinu svaki dan, može dovesti do destruktivnog ponašanja poput pušenja, konzumacije alkohola i prejedanja. Nedostatak pritiska i izazova tako dovodi do dosade, apatije, manje toga napravimo te se osjećamo da ne pridonosimo ni na koji način, ne radimo ništa vrijedno. To direktno smanjuje naše samopoštovanje i može nas učiniti nesretnima.

Stres ne treba predviđati

Stres je po definiciji iznenadna reakcija i postoji samo u sadašnjosti. To je crni oblak koji nas zaskoči, a nismo mu se nadali. Nema ga smisla predviđati, a to može biti i vrlo loša ideja. Provoditi vrijeme predviđajući stres može samo pojačati napetost. Bolje je ostati u sadašnjosti jer je to jedini način da ostanemo racionalni, odredimo prioritete, učinimo potrebne izbore i odluke i prihvatimo da se ponekad jedino možemo prepustiti.

Utjecaj gena

Ako su naši roditelji podložni stresu, ne znači da i kod nas nužno mora biti isti slučaj. Istraživanja pokazuju da naša okolina i vlastita iskustva nadograđuju djelovanje naših gena. Ljudi koji genetski imaju nisku razinu serotonina te su zbog toga predisponirani na stres, mogu prilagoditi svoj način života emocionalnoj osjetljivost i izbjegavati previše prijetećih situacija u životu. Osobe s visokom razinom serotonina koje slabo reagiraju na stres mogu više riskirati i izlagati se potencijalno opasnim situacijama.

Fizički i mentalni stres

Stres uvijek nastaje na isti način, slijedi isti obrazac. Mijenja se izvor stresa, odnosno priroda događaja koji izaziva reakciju. Može biti psihološki, konflikt na poslu ili fiziološki, stalna buka. Psihološki stres popraćen je i onim fiziološkim jer imamo čvor u želudcu, stežu nas prsa, težina nam je na ramenima. Izloženost stalnoj buci primarno izaziva fiziološku reakciju, no ako ona potraje, slijedi napetost, iscrpljenost i potencijalna depresija.

Foto: Boscoantony.com