10 znakova previše stresa

Datum objave: 27.11.2014Datum zadnje izmjene: 27.11.2014

Svi znamo da je stres loš za nas, no mnogi od nas „nose“ ga kao da je odlikovanje i izvor ponosa. Tvrdimo da želimo unutranji mir, no ako život postane previše miran, ubrzo tražimo nove izazove za sljedeću dozu kortizola i epinefrina.

Kao da nas činjenica da smo pod stresom čini važnijima, vrednijima i korisnijima. Najveći problem ovisnika o stresu je što nam to ozbiljno narušava zdravlje.

U novoj knjizi „Um iznad medicine: Znanstveni dokaz da možemo liječiti sami sebe“ autorica dr. Lissa Rankin pokazuje da je tijelo opremljeno prirodnim mehanizmima za samoiscjeljivanje koji mogu ubiti stanice raka, boriti se protiv infekcija te čak zaustaviti proces starenja. No ti mehanizmi rade samo kad je tijelo opušteno. Kad tijelo osjeća neposrednu opasnost (bio to šef koji viče ili tigar koji trči prema nama – dio mozga koji upravlja strahom ne zna razliku između toga), ti se mehanizmi gase i ne možemo se nositi s prijetnjom koja je pred nama.

Kako prepoznati jesmo li ovisni o stresu? Evo 10 znakova da smo kortizol učinili drogom po vlastitom izboru.

Bolovi u leđima i glavi

Kad je razina kortizola visoka kroz duži period, žlijezde koje proizvde adrenalin se „potroše“. To povećava razine prolaktina u organizmu te se time povećava osjetljivost tijela na bol kao što je bol u leđima, upale mišića i slično. Visoke razine kortizola također mozak čine preosjetljivim na bol te i najmanje probadanje može podražiti živce u mozgu i uzrokovati glavobolju.

Slabo spavanje

Razina kortizola treba padati tokom noći što omogućuje tijelu da se opusti i obnovi. No, ako su razine kortizola previsoke, primjetit ćete da iako ste umorni cijeli dan, navečer vam se ne spava. Onda se preokrećete cijelu noć i opet ste umorni sljedeći dan.

Umor i nakon dobrog sna

Kroz vrijeme, visoke razine kortizola „potroše“ adrenalne žlijezde i dovedu nas do kroničnog umora. Ako se osjećate da se ne možete više ustati i raditi, vjerojatno ste pod stresom.

Debljanje

Primjećujete da se debljate, posebice u području abdomena, čak i kad jedete malo i uredno vježbate. Kortizol vas čini debelima u srednjem dijelu tijela, čak i kad „sve dobro radite“.

Učestalno obolijevanje

Kortizol deaktivira prirodne mehanizme tijela za samoiscjeljivanje što znači da vaš imunološki sustav koji je prirodno dizajniran da vas drži zdravima otkaže poslušnost i ostajete ranjivi za svaku malu infekciju, bakteriju i virus.

Želja za nezdravom hranom

Kortizol povećava razinu šećera u krvi što povečava rizik od dijabetesa. Visoke razine šećera uzrokuju visoke razine inzulina što onda smanjuje razinu šećera i od jednom vas napada neizdrživa želja za slatkišima.

Smanjena želja za seksom

Kortizol možemo smatrati anti Viagrom. Kad su hormoni stresa na visokoj razini, hormni koji induciraju libido kao što su testosteron padaju i ostanemo bez želje za seksom.

Bolovi u trbuhu

Gastrointestinalni sustav je vrlo osjetljiv na hormone stresa kao što je kortizol. Možete iskusiti mučninu, žgaravicu, grčeve, proljev ili zatvor kao rezultat previše hormona stresa.

Tjeskoba

Kortizol i epinefrin mogu uzrokovati nervozu, nelagodu u želucu, osjećaj panike, čak i paranoju.

Depresija

Visoke razine kortizola smanjuju proizvodnju serotonina i iza sljedećeg ugla na vas vreba depresija.

Napišite sami svoj recept

Spremni ste za odvikavanje od ovisnosti o kortizolu? Naučite više o tome kako smanjiti reakcije na stres, pojačati opuštene reakcije. Napravite sami sebi dijagnozu i propišite lijek  te usvojite 6 koraka do samoiscjeljenja na blogu Lisse Rankin ili u njenoj knjizi „Um iznad medicine: Znanstveni dokaz da možemo liječiti sami sebe“.

 

Autorica: dr. Lissa Rankin

Izvor: www.mindbodygreen.com

Foto: Nicolasferguson.org

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me