Zrnca s kojima treba oprezno

Datum objave: 24.05.2012Datum zadnje izmjene: 24.05.2012

Sol je začin i s njom se ne smije pretjerivati, kao ni s ostalim začinima. Problem nastaje kad je unosimo s gotovom hranom, grickalicama… i svim namirnicama u kojima je ne možemo kontrolirati.

Dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), je oko pet grama - otprilike čajna žličica, a maksimalan se unos ograničava na šest grama dnevno. Djeci je, dakako, dovoljna manja količina za sve fiziološke potrebe.

Sol je, u umjerenim količinama, korisna za zdravlje. Oba elementa kuhinjske soli, po kemijskom sastavu natrijeva klorida, imaju važne uloge u biokemijskim procesima u organizmu. Natrij je, primjerice, neurotransmiter ključan za prijenos signala prema mozgu i od njega te pojačava osjet okusa i mirisa. Klor regulira probavu, utječe na apsorpciju kalija, pomože krvi pri prijenosu ugljikova dioksida.

Ne daje se dok netko ne traži

Zašto se onda o soli većinom ne govori iz aspekta korisnosti nego štetnosti za zdravlje? Zato jer je konzumiramo previše!

Povećan unos soli pak veže se uz rizik razvoja nekih bolesti, ponajprije povišenog krvnog tlaka (hipertenzije), jedne od najraširenijih bolesti današnjice i glavnih čimbenika za nastanak bolesti srca i krvnih žila. U Hrvatskoj, prema podacima javnozdravstvenih službi, oko trećine stanovništva ima povišen krvni tlak.

Zdrava prehrana, uz tjelovježbu, jedan je od načina borbe protiv spomenutih bolesti, a temelji zdrave prehrane su, među ostalim, kontroliran unos masnoća, šećera, soli. Uostalom, kažu da se sol, kao i savjet, ne daje dok vas to netko ne traži. Zato pokušajte sa stola ukloniti soljenku pa će ukućani možda odustati od dosoljavanja jela po navici.  

Sol nekad i danas

Danas smo toliko razmaženi da se u njoj opuštamo, njome čistimo mrlje ili je figurativno bacamo preko lijevog ramena da otjeramo zle sile. A nekad se zbog nje ginulo, njome se plaćalo ratnike, kilogram soli vrijedio je kao kilogram zlata.

Povezujući zemljinu utrobu i more, sol - zapravo njena moć da hranu održi svježom, jedan je od temelja civilizacije. Kad su je otkrili, ljudi se više nisu morali seliti u potrazi za sezonskim namirnicama. Ujedno, s usoljenom se hranom moglo putovati i na dulje relacije. 

Sve do početka XX. stoljeća sol je bila pokretač nacionalnih ekonomija, a od XX. stoljeća pr. n. e. u Kini je i oporezovana, prema nekim istraživanjima. U starom je  Rimu sol bila valuta: latinska riječ salarium znači „plaćati solju“. Danas se njome više ne plaća, ali u anglosaksonskom govornom području plaću i dalje nazivaju salary

Vrijednost soli počela je padati otkrićem da se, osim iz rudnika, može vaditi i iz mora. Tako je sol bila jedan od strateških interesa i Dubrovačke Republike, u čije su doba izgrađeni bazeni Stonske solane koja i danas radi. Stonska, ninska i paška solana proizvedu oko 20.000 tona soli godišnje, što je dovoljno za oko šestinu domaćih potreba, pa se ostalo uvozi. Jadranskom moru unatoč.

Crna havajska, dimljena, himalajska…

Kažu da sanjati sol i solanu znači vedru budućnost, s čime bi se sigurno složili u Francuskoj, Portugalu i dijelu sjevernoafričkih zemalja. Francuzi su od morske soli, kao i od mnogo toga drugoga, napravili brend pa za paketić fleur de sel, cvijeta soli, treba izdvojiti i više od stotinu kuna. Za razliku od sivkastih francuskih iz Bretanje i Normandije, portugalski bijelo-ružičasti kristali flor de sal iz pokrajine Algarve upola su jeftiniji - pola kilograma stoji oko 80 kuna. No, tko želi probati o čemu je riječ, više ne mora posezati za stranim proizvodom jer sad imamo i hrvatsku inačicu, ninski Cvijet soli.

„Kavijar“ ili cvijet soli skuplja se u rano jutro ili noću, kad nema vjetra. Pojavljuje se na površini bazena u obliku tankog sloja listića - poput cvjetnih latica i ubire ručno.

Svijet soli sve je bogatiji. Kamena, krupna i sitna morska su svakodnevne no tu je i cvijet soli, pa havajska crna vulkanska i ružičasta, himalajska, ružičasta peruanska, dimljena meksička… Svaka je zanimljiva i neobična na svoj način i svaka je začin s kojim treba biti oprezan. Sol se od soli - osim po obliku, krupnoći i boji kristala, razlikuju i po slanoći. Znalci tvrde i po slatkoći.  

Mladi krumpir sa solju i ružmarinom


(za 4 osobe)
1,5 kg mladog krumpira
maslinovo ulje
krupna morska sol
ružmarin

Krumpire dobro operite četkicom i kuhajte 10-ak minuta (ako su veći, razrežite ih na četvrtine). Potom ih ocijedite, prebacite na lim za pečenje obložen masnim papirom pa začinite s tri, četiri žlice maslinova ulja, žlicom krupne morske soli i iglicama svježeg ružmarina. Sve dobro pomiješajte te pecite u pećnici dok ne požute i ne omekšaju, oko 40 minuta na 200°C. Uz zelenu ili neku drugu sezonsku salatu, tako pripremljen krumpir može biti samostalan obrok.

 Foto: FreeDigitalPhotos

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Tagovi

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me