U koji sport usmjeriti dijete

Datum objave: 04.04.2012Datum zadnje izmjene: 04.04.2012

Razmišljajući o djetetovim tjelesnim sposobnostima, na umu treba imati dob i stupanj razvoja, prirodne sposobnosti i interes za sport.

Djeca kroz tjelesnu aktivnost uče o važnosti vježbanja, ali i o timskom radu, sportskom duhu, postavljanju ciljeva i prihvaćanju izazova. To je dob u kojoj se postavlja temelj za zdrav život, a tjelesna aktivnost jedna je od važnih sastavnica tog života. Do polaska u školu, većina je djece aktivna. Školarcima pak treba omogućiti što više prilika za aktivnost.

Dopustite djetetu da izabere aktivnost koja ga zanima, sviđa mu se ili ga zabavlja. Ako dijete odluči trenirati neki sport, pomognite mu da ustraje. Ako nema tu priliku ili jednostavno ne želi, ne dopustite mu da bude potpuno neaktivno i da ovisi samo o nastavi tjelesnog odgoja.

Do 7. godine   

Predškolska djeca morala bi se veći dio dana kretati, što je vrlo važno za rast i napredak jer se u toj dobi razvija koštano-vezivni i živčano-mišićni sustav. Djetetove prirodne potrebe za kretanjem treba zadovoljiti, dakle poticati ga na razne aktivnosti na svježem zraku, sukladno dobi i spretnosti.

Kad je riječ o organiziranom sportu, djeca te dobi još nemaju razvijenu koncentraciju i ne treba ih upućivati u sportove s kompliciranim pravilima. Individualne aktivnosti, poput plivanja ili trčanja, odličan su izbor. Djeca vole planinariti, što je idealna obiteljska aktivnost, kao i šetnje. 

Od 1. do 4. razreda

Djeca su sve vještija, bolje skaču, hvataju i bacaju loptu, udaraju lopticu... U toj su dobi spremnija za organiziranu aktivnost, a preporučuju se nekontaktni sportovi u kojima nije previše izražen natjecateljski naboj, poput atletike, gimnastike, odbojke, plivanja ili tenisa.

Između 9 i 12 godina djeca poboljšavaju i koordiniraju vještine. To je vrijeme kada se predanost nekom sportu može učvrstiti, ali i vrijeme kad djeca znaju odustati od treninga. Razloga je više, od povećane konkurencije i kompetitivnosti, do pravila koja postaju sve složenija.

Poželi li dijete iznenada odustati od sporta koji je voljelo, popričajte s njim, pokušajte vidjeti o čemu je riječ. Obavezno razgovarajte i s trenerom, možda se problem može riješiti. Ne pomogne li razgovor, usmjerite dijete u neku drugu tjelesnu aktivnost.

Nogomet, košarka, rukomet ili tenis nisu jedini sportovi. Mnoštvo je zabavnih aktivnosti koje se djeci mogu svidjeti: biciklizam, džudo, gimnastika, karate, mačevanje… 

Od 5. do 8 razreda

Što više školskih obveza imaju, to je tjelesna aktivnost za djecu važnija. U pubertetu, preporučljiv je sat tjelesne aktivnosti dnevno no s obzirom na sve više gradiva i izvanškolske aktivnost, u toj se dobi djeca najčešće odriču organiziranog sporta. Usto, često izostaju i s nastave tjelesnog odgoja jer se srame zbog promjena na tijelu koje možda ne razumiju, zbog neusklađenost pokreta…

Iako je roditeljski utjecaj u toj dobi sve manji, a pritisak grupe sve veći, pomognite djeci da ostanu aktivna i uspostave ravnotežu između umnih i tjelesnih aktivnosti. Motivirajte ih! Istaknite estetske prednosti tjelovježbe - bolji izgled, idealna težina, spomenite moguće teškoće s kralješnicom - pogrbljeno držanje, važnost vježbanja za bolje raspoloženje, smanjenje stresa, mogućnost upoznavanja novih prijatelja.

Adolescenti se mogu baviti svakom aktivnošću koja ih zabavlja, od aerobica, koturaljkanja, klizanja, pilatesa, plesa, joge, „hakla“. Mogu u školu ići biciklom, pješice, uključiti se u obavljanje kućanskih poslova. Važno je da se kreću. 

Foto: AKARAKINGDOMS

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me