Revitalizacija!

Datum objave: 06.04.2012Datum zadnje izmjene: 06.04.2012

Iako krajem svake godine s velikim žarom popisujemo novogodišnje odluke i kunemo se u novi početak, najbolje vrijeme za provođenje tih odluka je, vjerovali ili ne, proljeće!

Zima je vrijeme za oporavak, odmor i razmišljanje, vrijeme za donošenje novogodišnjih odluka, osmišljavanje novog režima prehrane, biranje tjelesne aktivnosti koja nam najbolje odgovara. No, priznajmo si i sami, novih se odluka i navika teško pridržavati u doba zimskog mrtvila pa, prema brojnim istraživanjima, mnogi od njih odustaju već nakon dva tjedna. Ipak, to ne znači da ih ne treba zacrtati, naprotiv. Dobro ih je pripremiti unaprijed da bismo im se predano posvetili s prvim proljetnim zrakama, savjetuju nutricionisti.

Proljetni tanjur    

Posljedice zimskog sna uglavnom svi osjećamo i vidimo. Vjerojatno nekoliko kilograma viška, tromost, nepokretljivi zglobovi - sve su to rezultati prehrane s više ugljikohidrata, mliječnih proizvoda, blagdanskih i inih slatkiša, mesa i suhomesnatih proizvoda koji su nam opteretili, a možda i djelomično i blokirali, probavni sustav. Imunološki nam je sustav također oslabljen pa smo podložniji infekcijama i upalama od kojih se dulje oporavljamo. Osjećamo se loše, mlitavo, umorno, muče nas glavobolje. S proljećem, nakon kraće prilagodbe, sve bi to trebalo nestati i pravo je vrijeme za revitalizaciju!

Lakša i raznovrsnija prehrana jamstvo su da ćemo za nekoliko mjeseci opet biti fit i da nas neće uhvatiti strava kad krenemo u kupnju ljetne odjeće. Evo nekoliko savjeta koji će nam pomoći da olakšamo posao svom probavnom sustavu, kako bi tijelo moglo bolje iskoristiti hranjive tvari. To će nam automatski poboljšati i imunitet, koji je također povezan s probavom. Kolanje krvi će se ubrzati, osiguravajući nam više energije, a mogli bismo i izgubiti koji kilogram skupljen grickanjem ispred televizora u zimskim noćima.

Juha, meso, prilog i salata - dva obroka 

Preveliki obroci opterećuju ionako blokiran probavni sustav koji se muči s procesuiranjem hrane i ne može iskoristiti nutrijente na najbolji način. Manje porcije, naprotiv, omogućit će našem probavnom sustavu da preradi ono što smo pojeli, a organizmu da to i iskoristi. Ne govorimo, naravno, o izgladnjivanju: jednostavno, dva velika obroka planirana za taj dan mogu se razlomiti u četiri manja. Nema potrebe, primjerice, za večeru pojesti juhu, meso s dva priloga i salatu; bolje je to pretvoriti u ručak s povrtnom juhom uz dodatak žitarica te večeru s mesom na žaru i salatom. Uz zdrav doručak i dva komada voća, možemo reći da smo taj dan mnogo napravili za sebe.

Naravno, hranu treba dobro žvakati, ne treba jesti s nogu i usput nego za stolom, uspravno sjedeći kako ne bismo pritiskali unutarnje organe i otežavali im posao. Zasićene masnoće, gotova i polugotova jela te hrana s previše soli ne uklapa se u plan prehrane koji će nam pomoći da se osjećamo bolje. 

Dajmo mašti na volju 

Što izabrati iz bogate proljetne ponude da bismo se osjećali zdravije i bolje? Popis je zaista dug:  artičoke, brokula, cikla, cikorija, cvjetača, masline, mladi luk, mladi krumpir, mrkva, korabica, potočarka, radič, rikola… 

Od voća, počastimo se jagodama, mangom, marelicama, trešnjama, rabarbarom. Raž, pir ili smeđa riža u juhi, sjemenke lana ili sezama na salati, povrće u voku, zapečene kruške s džemom od malina… Pripremanje obroka je kreativan proces i odličan način da se opustimo, eksperimentirajući i kombinirajući. 

Foto: Vlado

Artičoke u zagrljaju povrća


Artičoka (ili gardun) je jedna od namirnica koju često ogledavamo, ali rijetko znamo što bismo s tim pupoljkom jedne vrste čička.

Šteta, jer iako naoko komplicirana, veoma je zdrava. Sadrži fenole od kojih su neki vrlo moćni antioksidanti, smanjuje „loš“, LDL kolesterol, olakšava rad jetre i probavu. Sezona artičoka je vrlo kratka, od travnja do svibnja, kad su u ponudi brojne vrste, od sitnih do krupnijih i teških, zelenih ili ljubičastih. Pri kupnji treba birati čvrste primjerke s listovima priljubljenim oko središta biljke.

Što s njima? Što god poželite! Sjajne su i samo kuhane s limunovim sokom i poslužene s nekim umakom, pirjane s češnjakom i začinskim travama kao dodatak tjestenini, mogu biti osnova za juhu, mogu se peći, gratinirati, a kuhane s mladim povrćem prava su poslastica.

Priprema:

Artičokama treba odrezati vrh, izvaditi čičak iz središta, a bodlje s listova ukloniti škarama. Potom se odreže stabljika da bi artičoka bila stabilna i dobro ispere pod mlazom vode. Dno se nakapa limunovim sokom ili uljem, jer brzo oksidira.

Artičoke s graškom, bobom i mladim krumpirom savršeno se uklapaju u proljetni plan revitalizacije i čišćenja organizma. Za četiri osobe dovoljne su 4 srednje artičoke, glavica nasjeckanog luka, oko 150 g mladog graška i isto toliko oguljenog boba te 2 mlada krumpira. Za punjenje artičoka pripremite mješavinu 3 žlice krušnih mrvica, 2 žlice nasjeckanog peršinova lista, 1 žlice sjeckanog češnjaka, po želji 2 žlice narezanog pršuta ili pancete te maslinova ulja dovoljno da poveže smjesu. Tom mješavinom napunite artičoke – razdvojite listove i natiskajte  je među njih, najbolje prstima.

U međuvremenu, na malo maslinova ulja pirjajte luk, dodajte bob, grašak i krumpir narezan na kocke. U to poslažite punjene artičoke, zalijte vodom (da prekrije 2/3 artičoka), poklopite i kuhajte oko 40 minuta ili dok se list artičoke lagano ne odvoji.

Foto: Marie Richie

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me