Recepti za poboljšanje energije

Datum objave: 18.01.2012Datum zadnje izmjene: 19.03.2012

I kad se zdravo hranimo, vježbamo, dovoljno spavamo može se dogoditi da se osjećamo iscijeđeno, izmoždeno... i umorno. Što zaista podiže razinu naše energije?

Razmišljajući o energiji nerijetko mislimo kako je tjelesna aktivnost i ono što unosimo u organizam posve dovoljno da se osjećamo dobro, da budemo puni energije. Kad se dogodi da se tako ne osjećamo, trebalo bi promijeniti način na koji razmišljamo o energiji i o načinima kako se napuniti njome.

Osim o tjelesnom aspektu, razina naše energije ovisi i o emocionalnom, mentalnom i duhovnom stanju. Način na koji se hranimo utječe na naše emocionalno stanje - na primjer, masno i slatko mogu izazvati razdražljivost. Kad smo razdražljivi, naše mentalne sposobnosti i radni kapacitet sigurno nisu na potrebnom stupnju. Nadalje, ako nismo zadovoljni onime što i kako radimo, može se dogoditi da ne primjećujemo ljude oko sebe i da nam svi idu na živce. To će potaknuti grižnju savjesti i misli poput „ne provodim dovoljno vremena s djecom“ te poremetiti emocionalnu ravnotežu, što može dovesti do poremećaja u prehrani. Jedan od njih je traženje utjehe u hrani, a kad smo u takvoj fazi, teško ćemo se prisiliti da odemo u teretanu i izbacimo iz sebe barem dio frustracija.

Istodobno jačanje svih oblika energije

Krug energije koja bi trebala kolati našim tijelom prekinut je na previše mjesta, a mi se osjećamo poput hrčka koji se pokušava vratiti u taj krug i stalno pada. Dok ne ojačamo ili ne popravimo sve oštećene veze, osjećat ćemo se jadno i slabo. Automatski slabi i naš obrambeni sustav, dakle može se dogoditi i da narušimo zdravlje. Više vježbanja ili više zdrave hrane neće pomoći ako su nam narušeni veza, brak ili odnosi s bliskim osobama, ako smo trajno nezadovoljni poslom.

Što napraviti? Treba raditi na sva četiri područja, istodobno jačajući emocionalnu, mentalnu, tjelesnu i duhovnu energiju, savjetuje Jean Gomes koji je u 24 godine savjetovao oko 16.000 ljudi, mahom zaposlenika velikih tvrtki, kako da poboljšaju sve svoje razine energije, da bi bili uspješni i poslovno i privatno.   

Isključivanje je nužno,
inače ćemo pregorjeti


Da bi naš mozak radio učinkovito, nužna je dobra mentalna energija. Za početak, možemo mu olakšati posao tako da ga ne opterećujemo bespotrebnim zadacima, poput provjeravanja e-pošte ili statusa na društvenim mrežama svakih pola sata. Kontrola pristigle pošte svakih sat vremena, a statusa četiri, pet puta dnevno trebali bi biti dovoljni. Samo zato što u svakom trenutku možemo biti online ne znači da to i moramo.
Najbolji način da se povrati mentalna energija je dopustiti umu da se isključi iz mentalnih aktivnosti uključivanjem u, primjerice, neku kreativnu aktivnost. I ne, to nije surfanje internetom ili gledanje forenzičkih tv serija, jer će to samo simulirati naša osjetila. Kuhanje, priprema kolača ili vrtlarenje bolji su izbor, a kad smo na poslu, možemo uzeti stanku i poslušati neku glazbu, 15 minuta crtati, prošetati se po kvartu, istegnuti ili koncentrirati na disanje. Holističke aktivnosti koje se zasnivaju na disanju, poput meditacije ili joge, utječu na centre u mozgu zadužene za kreativnost i opuštenost. U svakom slučaju, moramo se znati isključiti, jer ćemo inače pregorjeti.
Foto: Simon Howden  

Stop kradljivcima energije

Narušena emocionalna ravnoteža rezultira osjećajem bezvoljnosti i nesigurnosti pa je jasno da se ne osjećamo dobro. Da bismo je uopće sačuvali, moramo se zaštiti od ljudi koji nam kradu energiju i iscrpljuju nas svojim pesimizmom, zločestoćom ili prebacivanjem problema na nas.

Isto tako, moramo naučiti da ne treba baš na sve reagirati istog trenutka. Od već spomenute provjere e-pošte do zvonjave telefona ili urlanja na vozača ispred sebe – ništa se neće promijeniti ako reakciju malo odgodimo ili ne reagiramo uopće. To se odnosi na vikanje u autu, a ne na mail od šefa, dakako. S druge strane, kad osjetimo da nam je potreban neki ventil, bolje je ljutiti se na ostale vozače nego na ukućane. No umjesto stiskanja gasa treba pojačati glazbu u autu…

Tijekom jeseni, a posebno zime, kad su dani kraći i rano pada mrak, tijelo luči manje serotonina, neuroprijenosnika koji između živčanih stanica prenose signale opuštenosti, optimizma i drugih lijepih osjećaja, aktivirajući tako moždane centre. Manjak serotonina pak  može uzrokovati nemir, zabrinutost, tugu, pa i depresiju.

Zato u to doba godine treba jesti više cjelovitih žitarica, na primjer smeđe riže ili zobenih pahuljica, koje su bogate vitaminom B i pomažu u stvaranju serotonina. Preporučuje se i povećani unos magnezija (tamnozeleno lisnato povrće), antioksidanta poput vitamina C, E i A. Barem 15 minuta dnevno bilo bi dobro provesti na svježem zraku, a dodatne količine vitamina D mogu se unijeti uvrštavanjem na jelovnik plave ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, žumanjaka…

U uspostavi emocionalne ravnoteže važno je prihvatiti i činjenicu da ne možemo promijeniti svijet, ali možemo sebe. Trudeći se održati što bolje odnose u radnoj i privatnoj okolini najviše ćemo napraviti da bismo svoje osjećaje doveli u red.

Važno je pronaći motivaciju za vježbanje

Tjelesnu energiju možemo nazvati i održivom: hrana je gorivo, a tjelesna aktivnost omogućuje da se naš motor pokreće. Ne moramo se u svako doba godine baš pripremati za maraton – već će i hodanje biti veliki napredak u našem sjedilačkom načinu života. Stube umjesto dizala i brže pješačenje pridonijet ćete da skroz ne zakržljamo. Posebno je to važno zimi, kad želimo jedino hibernirati pod dekicom ispred televizora. Ne treba se ni toga bojati, naravno, ako nas opušta i ako tako prikupljamo energiju za proljeće. No treba dobro pripaziti da ljenčarenje ne prati i unos hrane koja će nam do proljeća priskrbiti nekoliko kilograma viška.

Iako to nije lako,  vježbati bi trebalo baš onda kada nam se najmanje da. Kako bismo u tome uspjeli, važno je pronaći unutarnju motivaciju zašto vježbamo i aktivnost koja će nas veseliti, na primjer plivanje, hodanje, pilates, joga ili ples. Cilj koji si postavljamo ne bi trebao biti pet kilograma manje za mjesec dana nego više energije, poleta, zdraviji san, prevencija bolesti. Tako nećemo odustati nakon pet termina.

Vježbanje kao zdrava navika često potakne i želju da promijenimo prehranu. Te promjene ne moraju biti dramatične, za početak možemo smanjiti unos masti, kao i rafiniranog šećera i kofeina, jer izazivaju brze promjene razina šećera u krvi, što je stresno za organizam. Preporučuje se hrana bogata vlaknima, mahunarke i općenito namirnice niskog glikemijskog indeksa, kao i više malih obroka dnevno.

U duhovnom raskoraku  

Da bismo mogli živjeti prema svom sustavu vrijednosti i uvijek znali što su nam prioriteti, nužna je duhovna ravnoteža. Nekome će to omogućiti njegova vjerovanja i religija, drugi će izvor duhovne energije potražiti u ljudima koji ih okružuju i do kojih im je stalo. I jedni i drugi moći će uspostaviti duhovnu ravnotežu i unutarnji mir iz kojih dodatno crpe energiju.

Kad se naša djela ne poklapaju s vrijednostima kojima težimo i postavljenim prioritetima, osjećamo se loše. Na primjer, iako želimo biti više s djecom, posao nam oduzima previše vremena i energije da bismo u tome uspjeli. U tom slučaju trebamo preispitati i način ponašanja, dakle djela, i prioritete, jer nećemo dugo moći funkcionirati u duhovnom procjepu. Ponekad će osmijeh, nježnost i razgovor našim bližnjima značiti više nego dva sata druženja.

Foto: graur razvan ionut

Sviđa ti se?

Klikni Like ukoliko ti se sviđa ovaj članak.

Pretraži INSIDEOUT

Pretraži

InsideOUT Klub

Prijavite se i uživajte u brojnim pogodnostima!

Prijavi me